Murguz je ispričala da je bila potrebna velika hrabrost i jačina da se dio života ispriča, te da trebamo znati da je i u periodu od 1941. do 1945. godine bilo silovanja. Kaže da je kao dijete zapamtila priče svoje majke, kada se nije smjelo govoriti o tome i pisati. Majka, otac i sestra njenog supruga ubijeni su i zapaljeni na Zehrine oči. Imala je priliku napustiti Bosnu i Hercegovinu, ali odlučila se vratiti i započeti borbu.
“Sve je to dalo mi dodatnu snagu da progovorim, da njih ekshumiram, da ratnog zločinca dovedem pred lice pravde, da on dobije pravi pečat, pravo ime i prezime – ratni zločinac”, kaže Murguz.
Ranije je Murguz svoju priču ispričala za Detektor. Kazala je da je vrijeme bilo odavno da se progovori.
“Što više govorimo, zajedno smo jači. Svakoj ženi bih poručila da hrabro, gordo, dostojanstveno, progovori jer svakoj ženi kojoj se desilo zlo silovanja, nije ona kriva, kriv je onaj koji je to počino”, poručila je.
Enisa Grabus, autorica knjige, kazala je da ju je lično poznanstvo sa Zehrom inspirisalo da napiše knjigu. Zehra je autorici ispričala da je u trenutku silovanja bila trudna, te da je trudnoća prekinuta.
“Kroz naše poznanstvo stekle smo dodatno povjerenje, tako smo odlučile da radimo na jednoj knjizi, da njena priča bude zapisana. Hvala Bogu pa se Zehra odlučila na to da progovori, da svoju priču ne odnese, kako ona kaže, u mezar”, rekla je Grabus.
Grabus se nada da će ova knjiga potaknuti i ostale žrtve seksualnog nasilja da progovore o svom iskustvu.
“Ono što je bio moj motiv jeste da dam i svoj mali doprinos kulturi sjećanja i također da našu historiju bilježimo mi, a ne da ona bude bilježena zločinačkim perom”, kazala je Grabus.
Midheta Kaloper, predsjednica Udruženja žrtava “Foča 92-95”, rekla je da je ovo knjiga, sve ono što nose dugi niz godina, s riječima i slovima prebačenim na papir. Kazala je da je Zehra otvorila put koji će se nastaviti, da sve ono što su žene preživjele bude zapisano.
“Ja znam da nije lahko slušati naše priče. Vjerujte, mi kad same sa sobom razgovaramo, nije lahko slušati. To su traume, to su ponovna sjećanja s kojima mi živimo, ali se uspješno borimo”, rekla je Kaloper.
Muamer Džananović iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava kazao je da je Zehra primjer nevjerovatne borbe za pravdu u društvu koje često negira zločine, s jedne strane, ili na neadekvatan način pristupa podršci žrtvama, s druge strane.
“Knjiga Enise Grabus daje glas ovoj borbi, svjedočeći kako je, uprkos svim traumama, Zehra pronašla snagu da progovori, suoči se s prošlošću i stane u odbranu istine. To nije bila samo borba za vlastito dostojanstvo, već i za dostojanstvo svih žrtava”, pojasnio je Džananović.
Rekao je da djelo zaslužuje biti promovisano u svim gradovima, ne samo zbog priča koje je autorica prenijela, već zbog snage istrajnosti koju nosi.
“Ako bi barem jedna žrtva ovakvih zločina, a ima ih mnogo, bila dodatno ohrabrena da svjedoči, prijavi, da njihova bol bude zabilježena i sačuvana od zaborava, to bi bio veliki uspjeh”, poručio je.
Foča je jedan od gradova u BiH u kojima su žene, djevojke i djevojčice tokom rata bile izložene seksualnom nasilju.
