Avdičević i ostali: Bez saznanja da se prema zarobljenicima postupalo suprotno propisima

Dževad Avdičević ispred Suda BiH. Foto: BIRN BiH

Miralem Porobić je posvjedočio da je mobilisan u maju 1992. te bio u Prvoj brigadi Drugog korpusa Armije BiH do septembra ili oktobra 1992., nakon čega je prebačen u Vojnu bezbjednost. Dodao je da je sve naloge za rad davao načelnik.

Svjedok se prisjetio da je jedan od prvih zadataka nakon njegovog dolaska u Vojnu bezbjednost bio da naprave uputstva za postupanje s ratnim zarobljenicima, te pretpostavlja da su ta uputstva bila dostavljena nižim organizacionim jedinicama.

Porobić je pojasnio kako je bilo važno da se uspostavi sistem u odnosu na ratne zarobljenike, zbog čega su formirani vojni sud, vojni zatvor i vojno tužilaštvo.

On je naveo da je postojala naredba da svi ratni zarobljenici moraju proći kroz proceduru ispitivanja, pa je neposredno na samom ratištu prvobitno ispitivanje vršio obavještajac, nakon čega ih je trebao ispitati organ bezbjednosti, a potom su prebačeni u zatvor.

Svjedok je izjavio da je period zadržavanja zarobljenika u nižim jedinicama zavisio od ratnih dejstava, ali nije trebao biti duži od osam dana. Dodao je kako je centralna evidencija zarobljenika vođena pri zatvoru i da nije imao informacije o postupanju nižih organa prema ratnim zarobljenicima.

Tokom direktnog ispitivanja, Porobić je kazao da su sva ispitivanja vršena u krugu zatvora i da je obavljao s njima informativne razgovore. Negirao je da je ikad imao saznanja da se prema zarobljenicima ne postupa u skladu s propisima.

Upitan o ratnim dejstvima na Ban Brdu 21. aprila 1993., svjedok je izjavio da su na tom mjestu bila česta ratna dejstva, zbog čega nema saznanja o konkretnom datumu jer je tada bio na području Vareša. Dodao je da je nakon svakog saslušanja sačinjavao izvještaj.

U odnosu na Teočansku brigadu i postojanje ratnih zarobljenika, svjedok je izjavio da nije imao saznanja o ovome, osim o njihovom ispitivanju u zatvoru u Tuzli.

Nakon što mu je tužiteljica Zorica Đurđević predočila dokument o ispitivanju ratnih zarobljenika iz akcije na Ban Brdu, koji je sačinjen 1. maja 1993. a na kojem stoje njegovi inicijali, svjedok je izjavio da je ovaj akt prvi put vidio kod tužiteljice i ne zna zašto su njegovi inicijali stavljeni.

Svjedok je kazao da je učestvovao u mnogim ispitivanjima, ali se ne sjeća imena zarobljenika sa Ban Brda.

Dževad Avdičević, Ahmed Hadžajlić i Izet Ikanović optuženi su za zlostavljanje trojice zarobljenih pripadnika Vojske Republike Srpske u Rastošnici, kao i strijeljanje dvojice po prijekom sudu.

Avdičevićev branilac Ifet Feraget je kazao da se u predočenom dokumentu navode imena deset zarobljenika, a nijedan od njih nije iz optužnice.

Tokom unakrsnog ispitivanja Porobić je potvrdio da su se zarobljenici u pratnji Vojne policije sprovodili u Drugi korpus. On je potvrdio da je komanda Drugog korpusa više puta insistirala na provođenju procedura u odnosu na postupanje s ratnim zarobljenicima.

Svjedok je potvrdio da je, u situacijama kada su postojali elementi krivičnog djela, pomoćnik za bezbjednost u brigadi bio dužan da izvijesti pomoćnika bezbjednosti operativne grupe.

Kazao je da nije imao saznanja da je u Teočanskoj brigadi počinjeno krivično djelo. Potvrdio je da u slučajevima kada civil počini krivično djelo, brigada nema nadležnost nego civilna policija, te da nije bilo moguće međusobno uplitanje.

Suđenje se nastavlja 5. februara.