Srijeda, 16 septembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Konferencija “Između percepcije i institucionalnog odgovora: Suočavanje s korupcijom kroz zakone i praksu”. Foto: BIRN BiH

Uz niske plate i iseljavanje, građani Bosne i Hercegovine kao jedan od tri najveća problema u državi vide korupciju, rekla je Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH, tokom konferencije povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije. Ona je predstavila rezultate istraživanja javnog mnijenja o percepciji korupcije, prema kojem tek pet posto građana vide nacionalna pitanja kao prioritet.

Korupcija je, prema mišljenju ispitanika, najzastupljenija u zdravstvu, policiji te pravosuđu, a skoro deset posto građana podržava korupciju u nekom obliku, dok 80 posto ispitanih smatra da su neefikasne institucije koje bi trebale boriti protiv korupcije – što se odražava i na njihovu spremnost da tu pojavu prijave.

“Podaci nam jasno govore da građani smatraju da vlasti i institucije nisu uradili ništa na unapređenju, što se korupcije tiče, a što je vidljivo i iz podataka o nivou efikasnosti i povjerenja u institucije“, kazala je Korajlić i dodala kako “građani smatraju da se ne vrijedi ni uključivati u borbu i prijavljivati korupciju jer misle da se ništa neće desiti po njihovim prijavama”.

Branislav Borenović, predsjedavajući Komisije za borbu protiv korupcije i kleptokratije, tokom panel-diskusije je kazao kako je život s korupcijom postao model ponašanja i da je ona duboko ukorijenjena u društvo. On je pojasnio da je ova komisija novo tijelo Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

“Imamo dovoljno posla da u narednom periodu pokušamo da dišemo za vratom institucijama. Mislim da nam trebaju najrigidniji zakoni, jer mi smo takvo društvo, uvijek ćemo tražiti izgovor za neurađeno“, kazao je Borenović.

Kako je istakao, u tužilaštvima u BiH radi oko 400 tužilaca, a u protekle tri godine zaprimili su više od tri hiljade prijava, od čega se 92 prijave odnose na visoku korupciju. Dodao je da je u toku tri godine Tužilaštvo BiH podiglo samo jednu optužnicu za visoku korupciju.

“To nam govori da pravosuđe ima straha u borbi protiv korupcije“, rekao je.

Sabina Sarajlija, glavna tužiteljica sarajevskog Kantonalnog tužilaštva, kazala je da su u posljednje četiri godine imali povećan broj optužnica za korupciju i da je 95 posto osuđujućih. Prema njenim riječima, ovo tužilaštvo je po službenoj dužnosti formiralo nekoliko važnih predmeta kao što je “Afera Asim“, “Respiratori“ te “Pazarić“. Činjenica je, dodaje, da je 80 posto prijava za korupciju formirano nakon obraćanja građana.

Viši inspektor i istražitelj za finansijski kriminal i korupciju Državne agencije za istrage i zaštite, Semir Šarić, kazao je da  SIPA i na sedmičnoj osnovi izvodi operativnu akciju, bez obzira koja je vrsta kriminaliteta, te navodi da su jedan od problema minimalne kazne.

Semir Mujkić, urednik Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), kazao je da je tokom monitoringa suđenja za korupciju uočena sporost procesa, netransparentnost institucija, kao i da se dešavalo kod sudova na nižim nivoima da izmijene termine suđenja, bez da obavijeste javnost.

“Ako ne možete da pratite ročište, o čemu ćete izvještavati? I dalje imamo problem s objavama optužnica i presuda, ali se situacija popravila“, kazao je Mujkić.

Konferencija “Između percepcije i institucionalnog odgovora: Suočavanje s korupcijom kroz zakone i praksu“ održana je u Sarajevu.

Najčitanije
Saznajte više
Južna interkonekcija, sahrana Ratka Mladića i Dodikovo lobiranje u američkom Kongresu
Sahrana Ratka Mladića, stabilnost u BiH i Južna interkonekcija bile su najvažnije teme na saslušanju koje je danas u Washingtonu organizovao Pododbor za vanjske poslove i Evropu Predstavničkog doma američkog Kongresa.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos tokom obraćanja u Evropskom parlamentu. Foto: Screenshoot
Evropski parlament: Veličanje Ratka Mladića nije u skladu s EU vrijednostima
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da veličanje ratnih zločinaca, negiranje genocida i historijski revizionizam nemaju mjesto u Evropskoj uniji niti u državama kandidatkinjama, nakon što je Ratko Mladić ispraćen uz počasti u Srbiji. Zastupnici Evropskog parlamenta upozorili su da postupci srpskih vlasti dodatno dovode u pitanje evropski put Srbije, dok Kos ističe da EU ne smije okrenuti leđa građanima Srbije koji žele demokratsku i evropsku budućnost.
Načelnik Sudske policije: Činio uslugu za glavnu tužiteljicu iz Bijeljine
Detektor dopunio Bazu sudski utvrđenih činjenica o ratu u BiH