Tokom dvogodišnjeg projekta, BIRN BiH je izradio Bazu sudski utvrđenih činjenica o ratnim zločinima u Bosni i Hercegovini, koja obuhvata presude domaćih i međunarodnih sudova.
Nakon izrade Baze, BIRN BiH je radio sa obrazovnim ekspertima na edukaciji nastavnika kako bi ovu bazu primijenili i koristili u nastavi.
“Snimali smo svjedočenja žrtava i napravili multimedijalni sadržaj koji omogućava da se o ratu u Bosni i Hercegovini podučava na inovativan način, kroz svjedočanstva preživjelih, sudski utvrđene činjenice i jedinstvenu metodologiju prilagođenu različitim regijama u Bosni i Hercegovini”, kazao je Denis Džidić, glavni urednik i direktor BIRN-a BiH.
Kroz projektne aktivnosti educirano je više od 150 nastavnika i obrazovnih profesionalaca, dok su razvijene metode primijenjene u radu s više od 600 učenika. S pet ministarstava obrazovanja uspostavljena je formalna saradnja, a 111 mladih učestvovalo je u studijskim posjetama Sarajevu, Tuzli i Srebrenici, gdje su kroz razgovore sa stručnjacima i preživjelima, te obilaske mjesta stradanja, promišljali o svom doprinosu izgradnji mira.
BIRN BiH je tokom dva dana Foruma okupio oko 150 predstavnika obrazovnih institucija, nastavnika i stručnjaka, ali i preživjele žrtve i učenike, da bi razgovarali o tome kako učenicima približiti ratnu prošlost kroz sudski utvrđene činjenice, svjedočenja preživjelih i savremene metode podučavanja. Tokom Foruma razgovarano je o izazovima s kojima se nastavnici susreću u podučavanju o ratu, posebno u podijeljenom obrazovnom sistemu, te o potrebi da mladi razvijaju kritičko mišljenje i razlikuju činjenice od propagande i subjektivnih tumačenja.
Denis Džidić, direktor BIRN-a BiH. Foto: Detektor
Projekt je nastavak dugogodišnjeg rada BIRN-a BiH na dokumentovanju ratnih zločina i tranzicijskoj pravdi, s posebnim fokusom na to kako znanje zasnovano na sudski utvrđenim činjenicama možemo približiti nastavnicima i mladima i koristiti ga kao osnovu za odgovorno učenje o ratnoj prošlosti.
Potpisani su i memorandumi o razumijevanju sa četiri kantona u Federaciji BiH, a Džidić kaže da to vide kao važan početak institucionalne promjene načina na koji se izučava rat u Bosni i Hercegovini.
Džidić je rekao da je važnost ovakvog pristupa dodatno vidljiva nakon nedavnih scena glorifikacije Ratka Mladića.
“Mislim da ovo treba da bude jedna osnova, zato što Bosna i Hercegovina nikada sistemski se nije bavila tranzicijskom pravdom. Mi nemamo bilo koju vrstu komisije o činjenicama”, naveo je Džidić.
Iako je Baza prvenstveno napravljena kao obrazovni alat, Džidić navodi da je već pokazala širu primjenu. Interes za sudski utvrđene činjenice iskazala su udruženja preživjelih, kao i oni koji rade na memorijalnim kompleksima i izložbama o ratu u BiH.
Projekat BIRN-a BiH proveden je uz podršku Fonda za izgradnju mira generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (UN) u partnerstvu s Memorijalnim centrom Srebrenica i Udruženjem “Zaboravljena djeca rata”.
Arnhild Spence, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH. Foto: Detektor
Rezidentna koordinatorica UN-a Arnhild Spence također je ukazala na važnost ovog projekta, ističući da je i sama bila uznemirena veličanjem ratnog zločinca Ratka Mladića, osuđenog za genocid i druge zločine u BiH, o čemu je Detektor izvještavao ranije.
“Takvo podučavanje predstavlja osnov za zacjeljenje i pomirenje u društvu. Kao što smo vidjeli u proteklim sedmicama, neke događaje koji su zapravo rezultati neadekvatnog i netačnog podučavanja o historiji, neke stvari koje su bile uznemirujuće, ne samo mladi ljudi koji su izašli na ulice i uzvikivali ime Ratka Mladića”, kazala je.
Za nju je to, navodi, bio znak da se još više mora ulagati u područje podučavanja o historiji i dodatno proširiti ove aktivnosti.
“Naša je ambicija da se ove aktivnosti nastave zajedno sa obrazovnim institucijama i da se konačno jednog dana ove metode ugrade u obrazovni sistem. Naravno, to je prilično ambiciozno i neće se desiti preko noći, potrebna su dugoročna ulaganja. Ujedinjene nacije imaju ograničena sredstva i naš je, zapravo, cilj da započnemo sa ovakvim aktivnostima i inicijativama, kako bi se one kasnije umnožavale u svim dijelovima ovog iscjepkanog, podijeljenog društva”, istakla je rezidentna koordinatorica UN-a.
Forum “Rat je tema. Obrazovanje je svrha.” Foto: Detektor
Azerina Muminović, profesorica historije i viša saradnica u sektoru za profesionalni razvoj odgajatelja, nastavnika, stručnih saradnika i saradnika na Institutu za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja, kazala je da je Ministarstvo obrazovanja KS-a podržalo izradu novih nastavnih materijala u saradnji s BIRN-om BiH, s kojim imaju potpisan memorandum o saradnji.
Ukazala je na to da je suštinski važno da se učenicima omogući da na osnovu činjenica donose zaključke, razmišljaju i pitaju. Upravo je zato važno ulagati u edukaciju nastavnika.
“Samo educirani nastavnici mogu imati učenike koji će kritički razmišljati”, naglasila je Muminović.
Dodala je da nastavnici pozitivno reaguju na Bazu sudski utvrđenih činjenica i Priručnik za nastavnike historije, ocjenjujući ih kao učinkovite alate za rad s učenicima.
Još tokom rata, Maja Džafić, nastavnica historije u Osnovnoj školi Gornje Prekounje – Ripač u Bihaću, radila je kao nastavnica. Danas je za nju podučavanje o ratu u BiH jedan od najtežih zadataka za nastavnike.
“Vrlo je teško napraviti granicu gdje je činjenica, a gdje je nešto što mi poučavamo i srcem i emocijom. Gdje je granica između slobodne interpretacije i onoga što su zaista prave činjenice. Možda taj izazov toliko nemam ja, jer mi u mojoj učionici, u mjestu gdje ja živim, osuđujemo takve događaje kojima smo svjedočili prije nekoliko dana, ali ja mislim da je pred nama, iako je mnogo godina prošlo, i dalje jedan dug, trnovit i težak put, da mi nekako svi sjednemo i svi nekako sklopimo onu priču koja će biti bazirana zaista na činjenicama, a ne na nekom ličnom stavu ili propagandi”, kaže Džafić.
