Mihajlović: Rad daktilografa nadziru tužioci kod kojih su raspoređeni

Ismeta Huremović posvjedočila je da od 2013. godine obavlja funkciju sekretara Tužilaštva BiH te od tada poznaje optuženog. Govoreći o Sedini Beridan-Zuhrić, kazala je kako je riječ o osobi koja je obavljala daktilografske poslove za tužioca Mihajlovića i da joj je bila posredno nadređena. Dodala je da je Beridan-Zuhrić poslove daktilografkinje obavljala do 2017. godine, kada je zbog zdravstvenih razloga napustila Državno tužilaštvo.

Odgovarajući tužiteljici Medini Džerahović, svjedokinja je pojasnila da raspored daktilografa tužiocima vrši glavni tužilac i ne postoji jasan kriterij po kojem se raspoređivanje vrši. Pojasnila je da nad daktilografima neposredni nadzor vrše tužioci kod kojih su raspoređeni, te im oni i izdaju uputstva za rad.

“Kad sam došla u Tužilaštvo, uvela sam neku praksu da se meni dostavljaju izvještaji šta rade daktilografi. Nekad zavisi od tužioca koji meni kažu: ‘Odakle tebi pravo da ti tražiš šta ona radi, ja kontrolišem šta ona radi.’ Tako da se to jedan period poštovalo, pa sve manje i manje, i sada rijetko”, dodala je Huremović.

Na pitanje tužiteljice, svjedokinja je pojasnila i da svi zaposlenici Državnog tužilaštva bivaju ocijenjeni, ali se ne sjeća kakvu je ocjenu dobijala Sedina Beridan-Zuhrić, te da je bilo uobičajeno da daktilografi duži vremenski period provode kod jednog tužioca i te odluke zavise od glavnog tužioca.

Odgovarajući optuženom Mihajloviću, svjedokinja je pojasnila da su postojala tri ključa od njegove kancelarije – od kojih je jedan bio kod njega, drugi kod spremačica, a treći na portirnici Suda BiH. Za preuzimanje posljednjeg ključa, dodala je, evidenciju su vodili na portirnici, ali niko nije vršio nadzor nad osobom koja bi s tim ključem ulazila u kancelariju, dok su spremačice ulazile i nakon radnog vremena tužilaca.

Na konstataciju Mihajlovića da su prostorije za spremačice bile prekoputa njegove kancelarije i da su u tu prostoriju dolazili i vozači, a ključevi bili neosigurani, svjedokinja je kazala kako je čula za ta okupljanja, zbog čega je spremačicama oduzela ovu prostoriju. Odgovarajući optuženom da li su u toj prostoriji bili metalni ormari u kojima su mogli biti spremljeni ključevi na osigurano mjesto, Huremović je kazala da nije vidjela takve ormare.

Mihajlović je optužen da je propustio vršiti nadzor nad radom i postupanjem svoje daktilografkinje, koja je prisvojila privremeno oduzeti novac iz više predmeta u iznosu od preko 100.000 maraka.

Njemu je prvobitno suđeno pred Državnim sudom, gdje je osuđen na pet godina zatvora, ali je Apelaciono vijeće krajem 2020. ukinulo presudu i postupak prenijelo na Općinski sud u Sarajevu.

Svjedokinja Senada Mirojević kazala je da je, zbog angažmana u jednom predmetu za povrat novčanih sredstava, tokom 2010. godine nekoliko puta dostavljala podneske i apelacije Sudu i Tužilaštvu BiH, zahtijevajući povrat novca. Nakon što joj je tužiteljica prezentirala dva takva podneska, svjedokinja je kazala da su njenom klijentu tokom istrage oduzeti neki predmeti i zbog toga je slala podneske koje je naslovljavala i na glavnog tužioca, kolegij tužilaca i postupajućeg tužioca, za kojeg misli da je bio optuženi Mihajlović.

Mirojević se nije mogla sjetiti da li je dobila rješenje Suda i nakon koliko vremena, ali je potvrdila da je novac vraćen njenom klijentu, na način da je novac preuzela u prostorijama Državnog tužilaštva od Bože Mihajlovića i potpisala potvrdu. Dodala je da nije provjeravala da li serijski brojevi vraćenog novca odgovaraju onim sa zapisnika, nego samo apoene.

Odgovarajući optuženom, svjedokinja je dodala da se ne sjeća da li je neka ženska osoba prisustvovala primopredaji novca, ali se sjeća da je putem telefona komunicirala sa ženskom osobom o detaljima primopredaje, za koju pretpostavlja da je bila njegova asistentica.

Suđenje će biti nastavljeno 13. decembra.