Sa predstavljanja izvještaja za 2022. godinu. Foto: BIRN BiH
Prema riječima ombudsmena Jasminke Džumhur, predmeti koji dolaze kod njih sve su složeniji i predstavljaju višestruko kršenje ljudskih prava, koje je često uzrokovano sistematskim slabostima.
“Zabrinjava da je najveći broj žalbi registrovan u oblasti građanskih i političkih prava, najviše u segmentu pravosuđa, te ekonomsko socijalnih prava. To zabrinjava zato što se to nalazi u prvoj generaciji prava“, izjavila je Džumhur na predstavljanju izvještaja.
Kako je rekla, stalno raste i broj žalbi kada je riječ o slobodi pristupa informacijama, ali i broj preporuka koje Ombudsmen izdaje.
“Mi smo u 2022. godini izdali ukupno 428 preporuka, što u odnosu na 2021. godinu, kada je registrovano 315 preporuka, predstavlja povećanje za 113. Znači imamo permanentni rast“, dodala je Džumhur.
Ombudsmen Nevenko Vranješ kaže da je zabrinut procentom realizacije preporuka koje su donijeli.
“U tih 428 preporuka, mi imamo potpuno realizovanih samo 129. To znači da je organ ispoštovao naše mišljenje i to je jedva 30 posto. Imamo djelimično realizovanih 16 slučajeva i to je 4 posto. Saradnju smo realizovali u 75 preporuka, odnosno 17 posto i nerealizovano je 49 posto, uključujući 100 predmeta gdje uopšte nemamo odgovora. Organ nas potpuno ignoriše i to je prilično poražavajuće“, rekao je Vranješ.
Kako kaže, od 2.850 žalbi koje su zaprimili, prednjače žalbe građanskih i političkih sloboda – 857, zatim ekonomsko socijalna i kulturna prava sa 675 predmeta.
U izvještaju se navodi da su stigle žalbe i na povrede ljudskih prava koje čini uprava u 379 slučajeva, na pravosuđe 347. Diskriminacija je prijavljena 208 puta, žalbi na povrijeđeno pravo djeteta ima 219, te je 77 slučajeva povrede prava lica koja su lišena slobode.
Ombudsmeni posebno ističu problem žalbi iz oblasti uprave i pravosuđa koji se ponavljaju iz godine u godinu.
“U oblasti pravosuđa dali smo 24 preporuke. To je dužina trajanja postupka, kako pred prvostupanjskim sudom, tako i postupaka po žalbi pred drugostupanjskim sudom. Dakle, povreda člana 6., razumna dužina trajanja postupka. Takođe, tu je problem i nerealizacije pravomoćnih sudskih odluka koje idu na teret proračuna svih razina vlasti“, navodi ombudsmen Nives Jukić.
“Što se tiče pristupa informacijama, tu postoji mnogo nedoumica. Mi smo novim Nacrtom zakona na državnom nivou isključeni iz tog procesa, gdje će žalbe biti preusmjerene opet organu upravu, pa imate situaciju gdje će opet organ uprave koji vam je odbio, ali samo malo viši organ, zasebno odlučivati o tome“, izjavio je Vranješ.
Prema riječima ombudsmena, oni su zaprimili i više žalbi na povrede ljudskih prava kada je riječ o zabrani okupljanja aktivista “Parade ponosa“ u Banjaluci, kao i fizičkog napada na aktiviste.
