Četvrtak, 26 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Okružni sud u Banjoj Luci. Foto: BIRN BiH

Ranije je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) potvrđeno iz Republičkog javnog tužilaštva Banja Luka da se u optužnici podignutoj u decembru prošle godine navodi da Bjelajac u vremenskom periodu od 5. marta 2015. do 23. januara 2018. godine, kao postupajući tužilac, nije postupio po službenoj dužnosti u jednom predmetu Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka u kom je donesena pravosnažna presuda.

Kako se navodi, nakon presude Osnovnog suda u Banjoj Luci od 23. jula 2014. za krivično djelo “prevara”, osuđeni Adis Dedić nije postupio po pravosnažnoj presudi i oštećenom nije nadoknadio učinjenu štetu.

Punomoćnik oštećenog K. S. je 4. marta 2015. godine Okružnom javnom tužilaštvu u Banjoj Luci podnio pisani zahtjev za pokretanje postupka za opozivanje uslovne osude Dediću zbog neispunjenja obaveze nadoknade štete oštećenom u roku ostavljenom presudom.

Bjelajcu je kasnije upućena i pisana urgencija, međutim, kako se navodi u optužnici, on nije stavio pisani prijedlog nadležnom sudu za pokretanje postupka za opozivanje uslovne osude u zakonskom roku, već je to učinio poslije više od pola godine, nakon što su protekli zakonski rokovi za opozivanje uslovne osude.

U optužnici se, između ostalog, dodaje da je Bjelajac bio svjestan da osuđeni nema namjeru izvršiti obavezu te da je bio svjestan da će zbog njegovog nepostupanja proteći zakonski rokovi za opozivanje uslovne osude i da će zbog toga za oštećenog K. S nastupiti imovinska šteta u iznosu od 3.732 konvertibilne marke, kao i da osuđeni zbog toga neće izdržavati kaznu zatvora utvrđenu presudom.

Dodaje se i da je Bjelajac za nepostupanje po ovom predmetu imao izgovor da se “Tužilaštvo neće baviti utjerivanjem dugova”, te da je zahtjev za opozivanje uslovne osude podnio tek 26. februara 2018. godine, iako je znao da je protekao zakonski rok za opozivanje.

Tokom 2022. godine Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) donijelo je odluku kojom se potvrđuje disciplinska mjera “javna opomena” za Bjelajca, tužioca Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka.

VSTV je odbio kao neosnovanu žalbu Bjelajca, te potvrdio odluku Drugostepene disciplinske komisije za tužioce.

“Drugostepena disciplinska komisija VSTV-a BiH je, odlučujući o žalbi tuženog, iscrpno cijenila i obrazložila žalbene navode tuženog te je svojom odlukom, od 10. februara 2022. godine, odbila kao neosnovanu žalbu tuženog B. B. i potvrdila odluku Prvostepene disciplinske komisije za tužioce, od 8. decembra 2021. godine”, navodi se u odluci VSTV-a.

Početkom decembra 2021. godine BIRN BiH je pisao da je Ured disciplinskog tužioca (UDT) zatražio od Disciplinske komisije VSTV-a da utvrdi odgovornost Bjelajca zbog ponašanja u sudu ili tužilaštvu i izvan suda ili tužilaštva koje šteti ugledu tužilačke funkcije, dok je tuženi predložio da se tužba odbaci kao neosnovana.

Bjelajac se disciplinskom tužbom teretio da je 29. maja 2020. godine u žalbi na rješenje Osnovnog suda u Banjoj Luci, koje se odnosi na parnični postupak, naveo da je sudija Igor Marić donio nejasnu odluku i da on treba platiti sudsku taksu.

Najčitanije
Saznajte više
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Trenutno je u radu više od 200 predmeta ratnih zločina protiv poznatih počinilaca, od čega njih 117 detektuje procesnu smetnju nedostupnosti osumnjičenih lica, što je izazov s kojim će se pravosuđe susretati u narednom periodu, rečeno je prvog dana sjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija
Tri dana nakon utakmice u Širokom Brijegu na kojoj je zabilježen veliki broj poruka mržnje među navijačima, iz Kantonalnog tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona su naveli da se poduzimaju potrebne radnje, dok sagovornici Detektora ističu da ovakvih poruka ne bi bilo da su institucije radile svoj posao.
Bosna i Hercegovina i dalje bez ključnih medijskih zakona