Mostarsko ministarstvo odbija provjeru certifikata za dječije golove

Sigurnosni certifikati koji su korišteni u Sarajevu su, prema tvrdnji španske kompanije koja takve certifikate izdaje, krivotvorine.

Novinarima BIRN-a BiH je onemogućeno dostavljanje certifikata korištenih u Mostaru kako bi ih mogli poslati na analizu ispravnosti u Španiju. Uvidom u dokumentaciju, novinari BIRN-a BiH su utvrdili da je u Mostaru korišten isti tip certifikata ali s različitim datumima.

U mostarskoj nabavci vrijednoj gotovo 60.000 konvertibilnih maraka (KM) učestvovale su četiri domaće kompanije, ali je na kraju izabrana tuzlanska firma “Autotehna” jer je jedina priložila posebno tražene španske i američke sigurnosne certifikate za golove.

Ova nabavka dio je projekta za kupovinu sigurnih dječijih golova u Federaciji vrijednog 750.000 KM, nakon što je fudbalski gol usmrtio dječaka u sarajevskom naselju Dobrinja krajem 2015. godine.

Certifikati važni za sigurnost djece
BIRN BiH je ranije objavio priču o dva certifikata korištena u kupovini golova u Sarajevu. U Sarajevu su korištena dva certifikata za koje je španska kompanija koja ih je navodno izdala potvrdila BIRN-u BiH da se radi o krivotvorinama.

Firma “Autotehna” je u mostarskoj nabavci priložila identične certifikate ali s drugačijim datumima. Jedan certifikat – u koji je novinar BIRN-a BiH imao uvid u prostorijama Ministarstva – naslovljen na špansku kompaniju “Zual S.A.”, izdan je 14. februara 2014. s rokom važenja od godinu dana.

Jose Maria Farinas Garcia iz nezavisne kompanije za akreditacije “Ases21”, čiji je logo u zaglavlju certifikata korištenih u Sarajevu i Mostaru, potvrdio je ranije za BIRN BiH da je ovaj certifikat originalan.

Certifikat čiji je rok istekao u februaru 2015. korišten je u Mostaru u nabavci pokrenutoj u septembru 2016. godine, vidljivo je iz dokumentacije u koju je BIRN BiH imao uvid. Originalni certifikat vrijedi godinu dana i ne duže od 2015., ranije je potvrdio “Ases21” za BIRN BiH.

“Druga dokumenta su, bez dileme, krivotvorine koje je uradio netko tko se ne razumije u važeće propise”, potvrdio je Farinas.

Drugi certifikat koji je u mostarskom tenderu priložila kompanija “Autotehna” ima isti serijski broj kao i prvi, izdan je istog datuma ali navodno vrijedi do 13. februara 2017. godine.

Francisco Lobo, predstavnik kompanije “ZUAL”, u pisanom odgovoru za “Ases21” koji je dostavljen BIRN-u BiH, ranije je potvrdio da ova firma posjeduje jedan certifikat s rokom važenja do februara 2015. godine.

“U našem posjedu ne postoji dokument izdat nakon spomenutog certifikata, niti smo tražili naknadna certificiranja. Ako postoje neki drugi certifikati pod našim imenom, radi se o krivotvorinama”, stoji u pismu Francisca Loba.

Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona odbilo je zahtjev BIRN-a BiH da dostavi ponudu na tender “Autotehne” u oktobru 2018. godine.

U rješenju na žalbu BIRN-a BiH naveli su da Zakon o slobodi pristupa informacijama daje pravo svakoj fizičkoj i pravnoj osobi pristup informacijama, ali da postoje i “granice dostupnosti informacija”, “posebno kada je riječ o zaštiti trećih lica”.

“Obaveza Ministarstva je odgovorno postupanje sa informacijama koje štite lične podatke i nepovredivost pravnog i fizičkog lica”, navodi se u rješenju.

Ministarstvo nije odgovorilo na različite upite BIRN-a BiH o ovom tenderu u periodu dužem od šest mjeseci, a ministar Rašid Hadžović, član Stranke demokratske akcije (SDA), nije želio razgovarati o ovoj temi.

Identičan zahtjev za dostavljanje tenderske ponude ranije je odobrilo ministarstvo u Sarajevu, ali je mostarsko ministarstvo i nakon žalbe odbilo zahtjev.

Novinaru BIRN-a BiH dozvoljen je uvid u dokumentaciju, ali ne i njeno fotografisanje ili kopiranje. Sadržaje certifikata smo ručno prepisali i poredili ih s drugim certifikatima korištenim u Sarajevu, kao i onima koje smo slali na analizu španskom institutu.

Bez komentara tuzlanske firme
Među tenderskom dokumentacijom Ministarstva našao se i ručno napisan broj Dauta Cenaja. On je u razgovoru za BIRN BiH kazao da je bio posrednik u poslu i da je pripremao tendersku dokumentaciju.

Tokom nekoliko razgovora vođenih od decembra 2018. do augusta 2019. godine, Cenaj je rekao kako će poslati dokumente koji dokazuju da certifikati nisu istekli niti su krivotvoreni. Nakon nekoliko mjeseci Cenaj je poslao dva dokumenta, ali nijedan od njih nije bio sigurnosni certifikat za golove.

On je kazao da više ne radi s “Autotehnom” i da je samo bio ovlašteni predstavnik firme.

“Ne znam šta vas toliko zabrinjava tu. Znam da su ti ljudi jedini distributeri tih sigurnih golova. Isključen sam, više nisam u toj varijanti”, rekao je Cenaj i dodao kako više nema kontakt s predstavnicima “Autotehne”, s kojom je, kako je kazao, sada na sudu.

“Iznevjerili su te dobavljače, bilo je svašta. Izgubljena je zbog njih licenca za dalji rad. To je bio projekat koji je bio jako dobar”, rekao je Cenaj i dodao da “Autotehna” više ne radi.

“Uzeli su jednom tender i to je to. Trebao sam raditi za njih, ali su me ‘izradili’”, kazao je Cenaj.

Na zahtjeve BIRN-a BiH nije odgovorila Emina Zahirović, koja je u sudskom registru kompanija navedena kao vlasnica tuzlanske firme “Autotehna”. Ova firma nije odgovorila na odvojeni upit BIRN-a BiH.

Podatke o firmi “Autotehna” – čime se bavi, koliko ima uposlenih i gdje posluje – teško je pronaći. Internet stranica firme postoji, ali na njoj nije bilo sadržaja u trenutku kada su joj novinari BIRN-a BiH pristupali. Na portalu javnih nabavki navedeno je da je firma pobijedila samo na tenderu za nabavku golova u Mostaru.

Brojevi telefona ove firme, koji se teško mogu pronaći drugdje osim na portalu javnih nabavki, pripadaju firmi “ZADA Pharmaceuticals” iz Lukavca kod Tuzle. Emina Zahirović se na stranici ZADA-e navodi kao član uprave ove kompanije.

Firma “Autotehna” iznajmljivala je od 1997. godine prostorije u Tuzli od Službe za zajedničke poslove organa i tijela Federacije.

Do kraja 2009. godine “Autotehna” je napravila dug za korištenje prostora koji je sa zateznim kamatama narastao do više od 46.000 KM. Toliko je kompanija bila dužna platiti Vladi Federacije presudom Općinskog suda u Tuzli iz januara 2014. godine. Iste godine “Autotehna” je platila samo dug za 2009., ali ne i ostatak duga većeg od 42.000 KM, stoji u dokumentaciji koju je BIRN-u BiH dostavila Vlada Federacije.

Tokom pregovora s Federalnim pravobranilaštvom u 2017., godinu dana nakon što je pobijedila na tenderu u Mostaru, iz firme “Autotehna” su rekli da su spremni platiti dug u šest rata, ali samo “pod uslovom” da se oproste ili otpišu zatezne kamate.

Pravobranilaštvo je kazalo da zbog visine duga nema nadležnost da oprosti kamate, a “Autotehna” je počela plaćati svoj dug, uz molbe da se kamate oproste. Kada je u aprilu 2018. godine stigla potvrda da je izmirena glavnica duga, Služba za zajedničke poslove Federacije predložila je Vladi Federacije da se dug otpiše. Vlada je taj prijedlog usvojila i odluku je u novembru 2018. potpisao Fadil Novalić, član SDA.

Nabavke golova je pokrenula federalna ministrica obrazovanja Elvira Dilberović iz SDA, čije ministarstvo je raspodijelilo novac kantonalnim ministarstvima i ugovorom zahtijevala traženje izričito španskih i američkih certifikata, o čemu je BIRN BiH ranije detaljno pisao.

Zeničko-dobojski kanton nije mogao provesti nabavke pa je novac vratio. U Sarajevu i Mostaru su među rijetkima koji su tendere proveli na način kako je zahtijevalo Federalno ministarstvo.

* Prvu priču iz serijala o kupovini sigurnih golova, nagrađenu za najbolje multimedijalno izvještavanje o korupciji u 2017. godini od Antikorupcijske mreže BiH, možete pročitati na ovom linku.