Ponedjeljak, 29 septembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.


Sud BiH. Foto: BIRN BiH

Zelenikin branilac je, kako su kazali u Sudu BiH, podnio molbu za nepravo ponavljanje krivičnog postupka na osnovu kojeg je donesena presuda kojom se preinačavaju presude u pogledu odluka o kaznama od šest i tri godine zatvora.

“Osuđenom Ivanu Zeleniki se u izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora ima uračunati izdržana kazna zatvora u trajanju od šest godina po presudi Suda Bosne i Hercegovine, kao i vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora po presudi drugog suda od 18. aprila 2022. pa nadalje”, naveli su u Državnom sudu.

Presudom Državnog suda Zelenika je proglašen krivim da je 1992., kao pripadnik Hrvatskih obrambenih snaga (HOS), učestvovao u širokom sistematskom napadu na civile srpske nacionalnosti koji su bili zatočeni u Vojnoj ambulanti u Mostaru i logotu “Dretelj”, gdje su premlaćivani, seksualno zlostavljani, mučeni i odvođeni na radove. Zelenika je proglašen krivim da je tukao zatvorenike u Vojnoj ambulanti ili je bio prisutan kada su im to činili drugi pripadnici HOS-a.

U istom predmetu, osim Zelenike su osuđeni bivši pripadnici HOS-a Ivan Medić na sedam godina, Marina Grubišić-Fejzić na pet, a Edib Buljubašić na šest godina zatvora, te je presudom utvrđeno da su sve četvero učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu, dok je Srećko Erceg oslobođen optužbi.

Kantonalni sud u Mostaru je kasnije u drugom predmetu osudio Zeleniku na tri godine zatvora zbog zločina protiv civilnog stanovništva na području Mostara, a ovu presudu je potom potvrdio Vrhovni sud Federacije BiH.

Tom presudom je utvrđeno da je Zelenika u novembru 1993. fizički zlostavljao Almira Lalića na prinudnim radovima u Šantićevoj ulici u Mostaru, kao i da je u maju 1994. u stanu udarao i pljuvao njegovog oca Muhameda Lalića.

Najčitanije
Saznajte više
Sarajevska sigurnosna konferencija. Foto: Detektor
Sigurnost BiH je zajednički zadatak sa EU i drugima, poručila zamjenica generalnog sekretara NATO-a
Manjak ulaganja u odbranu Evrope posljednje tri decenije dovelo je do sigurnosnog ispita za sve, a svojevrsna testna zona postala je Ukrajina, poručeno je sa drugog dana Sigurnosne konferencije u Sarajevu. Evropska sigurnost ali i sigurnost Ukrajine su međusobno povezane i međuzavisne, kao i Bosne i Hercegovine, poručila je zamjenica generalnog sekretara NATO-a.
Hilmo Hurić (lijevo) i Jasmin Hurić (desno), otac i sin koji su bili zarobljeni u logoru "Sušica". Foto: Detektor
Godišnjica zatvaranja logora “Sušica” u Vlasenici
Na 33. godišnjicu zatvaranja logora “Sušica” u Vlasenici, bivši logoraši podsjećaju da njihov status nikada nije riješen, kao i da još uvijek nisu procesuirani odgovorni za sve zločine.