Utorak, 17 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English


Aleksandar Vučić. Foto: EPA-EFE/ANDREJ CUKIC

Vučić je na predstavljanju “Sabranih djela Milorada Ekmečića” danas u Beogradu rekao da njegove knjige o Jugoslaviji i srpskoj historiji treba da budu “u svim našim domovima“.

Ekmečić (1928-2015) je bio član političkog savjeta Srpske demokratske stranke (SDS), nacionalističke stranke na čijem je čelu bio Radovan Karadžić, kojeg je Međunarodni mehanizam za krivične sudove 2019. godine osudio na kaznu doživotnog zatvora zbog genocida i drugih ratnih zločina.

“Ove knjige kao udžbenici trebalo bi da budu u svim našim domovima, da svaka naša kuća ima ova sabrana dela. Da ponekad nešto naučimo, ali da sve kroz šta su ti ljudi prošli stoji kao podsetnik za budućnost za naše potomke“, kazao je Vučić.

Osim Vučića, ovom događaju koji je organizovalo izdavačko preduzeće “Pravoslavna reč”, prisustvovali su i ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin i ministarka kulture i informisanja Maja Gojković, te drugi zvaničnici.

Ekmečić je u doba Jugoslavije bio historičar i profesor. Mnogi su članovi njegove porodice ubijeni od strane ustaških snaga u njegovom rodnom selu Prebilovci 1941. godine. Tokom Drugog svjetskog rata bio je član partizanskog pokreta. Najveći dio svog profesionalnog života proveo je u Sarajevu.

U knjizi koju je 2011. godine objavio bivši zvaničnik Uroš Šuvaković, Ekmečić kaže da “nije bio željan da bude član Srpske demokratske stranke, (već) je bio u najužem krugu u kojem je ona začeta”.

U odlomku knjige objavljenom u magazinu Pečat, Ekmečić je Savjetu Srpske demokratske stranke 1992. godine, pre izbijanja rata u BiH, rekao da su “Srbi u Bosni i Hercegovini sada verska manjina u stranoj zemlji. Kao i 1914. godine, Srbija je za nas jedini garant naše slobode, a Beograd ostaje naš glavni grad“.

On je trebao svjedočiti kao svjedok odbrane u procesu protiv Slobodana Miloševića u Haagu, ali do toga nije došlo jer je Milošević preminuo u martu 2006. Nakon Miloševićeve smrti u pritvoru, Ekmečić ga je opisao kao “pravednika“ koji je “platio glavom“. Bio je član Senata Republike Srpske od 2009. do svoje smrti 2015. godine.

Vučić je u februaru 2019. godine Skupštini grada Beograda poslao lični prijedlog da se po Ekmečiću i Dobrici Ćosiću, srpskom piscu i bivšem predsjedniku Jugoslavije, koji je takođe bio blizak Miloševiću i Karadžiću, imenuju ulice, što je već sljedećeg mjeseca i učinjeno.

Najčitanije
Saznajte više
„Obaveze su jednake, prava rijetko“: Građani koje Bosna i dalje tretira kao „ostale“
Sedamnaest godina nakon što je Evropski sud za ljudska prava presudio da Ustav Bosne i Hercegovine nezakonito diskriminira Rome, Jevreje i još 15 manjina, njima je i dalje onemogućen pristup najvišim političkim funkcijama u zemlji.
Osumnjičeni za zločin u Velikom parku progovorili iz Njemačke i Holandije
Potraga za pravdom za osam pripadnika Jugoslovenske narodne armije (JNA) ubijenih u sarajevskom Velikom parku 1992. godine obilježena je uveliko različitim iskazima svjedoka i sudskim pogreškama. Sada dvojica muškaraca identifikovanih kao strijelci navode za BIRN da su postali žrtveni janjci za postupke drugih.
Smrad s deponije Ramići upozorava na sve veći problem s otpadom u BiH
Uhapšeni osnivači Rybara očekuju pomoć Rusije