Knjiga “Bosnian genocide reader”. Foto: Emir Suljagić Twitter.
Suljagić kaže da ova knjiga, čije štampanje kreće naredne sedmice, pruža uvid u vanjskopolitički, društveni, kulturni, historijski, politički i vojni koncept genocida i rata u Bosni i Hercegovini.
“Mi ćemo taj dokument uputiti svim visokoškolskim institucijama u Bosni i Hercegovini, velikom broju institucija izvan naše zemlje, i nismo stali na tome”, kaže Suljagić, dodajući kako je knjiga pisana na engleskom, te da će uskoro biti prevedena i na bosanski jezik.
Autori knjige su Edina Bećirević, profesorica na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, istraživač genocida iz Sarajeva Hikmet Karčić, Hariz Halilović, profesor socijalne antropologije sa RMIT Univerziteta iz Melbournea, i Amila Buturović, profesorica historije religije i kulture na odjelu za humanističke nauke na Univerzitetu “York” u Torontu.
Profesorica Edina Bećirević je radila na poglavljima “Dokumentiranje genocida: pravne, političke i diskurzivne dimenzije” i “Arhitekti genocida: Milošević, RAM i RS koncept”. U prvom poglavlju, kako kaže Bećirević, obrađuje semantičku konfuziju koja je povodom genocida u Bosni i Hercegovini izazvana upotrebom termina “etničko čišćenje”, u kojem je fokus na definiranju genocida i analizi diskurzivnih i ideoloških procesa koji su ključni za pripremu genocidnog plana.
“Cilj je bio ukazati na link između naučnih krugova u kojima se kreiraju narativi i političkih centara odlučivanja na međunarodnom nivou, koji te narative iskorištavaju za izbjegavanje odgovornosti za zaustavljanje genocida. Bosna i Hercegovina je u fokusu ovog poglavlja, međutim, i naučne diskusije, pravna praksa i presedani koji su uspostavljeni u Haškom tribunalu već se koriste za definiranje masovnih zločina u Siriji, Ukrajini, Mijanmaru, Kini… Recimo, William Scheffer napominje da je većinsko mišljenje u žalbi protiv Mladića podiglo ljestvicu za utvrđivanje genocida u budućim slučajevima”, kaže Bećirević.
U drugom poglavlju “Arhitekti genocida: Milošević, RAM i RS koncept”, Bećirević kaže kako “ilustrira da u Bosni i Hercegovini ubijanje i masovno protjerivanje civila nije bila ‘kolateralna šteta’ nego ‘ključ za realizaciju’, kroz vezu između Beograda – Miloševića, plana RAM i ‘Šest strateških ciljeva srpskog naroda u Bosni i Hercegovini’”.
Hikmet Karčić, koji je u ovoj knjizi pisao u poglavljima o logorima u Bosni i Hercegovini i Srebrenici u periodu od 1992. do 1995. godine, smatra kako će se ova knjiga moći koristiti kao udžbenik u srednjim školama i na fakultetima.
“Htjeli smo pokazati kako su zločini počinjeni 1992. godine, dakle tri i po godine prije genocida u Srebrenici, sastavni dio većeg, šireg i sistematičnog plana istrebljenja Bošnjaka na ovim prostorima. Političke i vojne odluke koje su donesene 1992. godine, poput “Šest strateških ciljeva srpskog naroda”, a kasnije direktive Vojske Republike Srpske 4 i 7, rezultirale su genocidom u Srebrenici”, kaže Karčić.
Do sada je ukupno izrečeno više od 700 godina zatvora za 50 osoba pred Državnim sudom i u Haagu, te pet doživotnih kazni za genocid i druge zločine u Srebrenici.
BIRN BiH je ranije analizirao sadržaje udžbenika historije završnih razreda osnovnih škola u bh. entitetima, s fokusom na događaje uoči i tokom raspada Jugoslavije, te rata 1992.–1995. godine. Analiza je pokazala da se o ovim događajima uči različito i nerijetko se ignorišu sudski presuđene činjenice. Stoga BIRN BiH kreira bazu koja će pomoći ministarstvima obrazovanja i nastavnicima u uvrštavanju sudski utvrđenih činjenica u nastavne planove i programe.
