Ajna Jusic. Foto: Privatni album
Ajna Jusić, predsjednica Udruženja “Zaboravljena djeca rata” kazala je kako je usvajanje Zakona kojim su priznata djeca rođena kao posljedica ratnog seksualnog nasilja, pionirski posao Vlade Brčko distikta, te dodala kako je ovo hrabar i važan iskorak u borbi za ljudska prava na globalnom nivou.
„Djeca koja su rođena kao posljedica ratnog silovanja su od početka bila vrlo zanemarena kategorija ljudi, koja nije imala nikakve prilike ni mogućnosti“, kazala je Jusić.
Odluka u Vladi Brčko distrikta jednoglasno je usvojena, a kako Jusić kaže – ova Vlada ima sve političke stranke, svih etničkih grupa i, prema njoj, to je dokaz da ratno seksualno nasilje mora biti apsolutno nadstranačko pitanje, a ne političko, jer se ovdje govori o traumi.
„Vjerujemo da će ovo biti teška praksa u kontekstu implementacije. Zakon o Brčko distriktu je usvojio naše amandmane i prijedloge, ali je činjenica da su oni kroz ovaj zakon odlučili dati status onoj djeci čije majke imaju status. I to je početak i to je važno, ali mi smo od početka naglašavali da su u BiH procjene od 20 do 50 hiljada preživjelih ratnog seksualnog nasilja, dok ih danas oko 1.049 koristi taj status“, objasnila je Jusić.
Druga je činjenica da mnoga djeca još uvijek ne znaju svoje porijeklo, kazala je Jusić, te navela kako smatra da će zakoni morati biti fleksibilni na različite situacije.
Kako je navedeno u saopćenju TRIAL International-a (TI), organizacije koja je je zajedno sa Udruženjem „Zaboravljena djeca rata“ u proteklom periodu zagovarala priznanje statusa djeci rođenoj zbog rata u Brčko distriktu, ali i čitavoj BiH, ovim priznanjem je dat prvi pozitivan odgovor na međunarodne preporuke za ovu kategoriju žrtava.
Generalni sekretar Ujedinjenih Nacija (UN) i nekoliko mehanizama UN-a za zaštitu ljudskih prava ranije su pozvali države da odgovore na potrebe djece rođene zbog rata, te je ovakvo priznanje u skladu s nedavnom odlukom Međunarodnog krivičnog suda, kojom je utvrđeno da su djeca rođena kao posljedica silovanja i seksualnog ropstva direktne žrtve tih zločina, te da im pripada pravo na reparacije, rečeno je iz TI.
„Pozdravljamo ovaj značajan iskorak čija se vrijednost ogleda prvenstveno u simboličnom činu konačnog zakonskog i društvenog priznanja djece rođene zbog rata kao posebne kategorije civilnih žrtava rata. Ovo predstavlja presedan kako za Bosnu i Hercegovinu, tako i za Evropu, dok na globalnom nivou ulazi među prva priznanja ove vrste.“, kazala je Adrijana Hanušić Bećirović, viša pravna savjetnica TI.
Kako za djecu, tako i za majke – preživjele ratnog seksualnog nasilja, priznavanje statusa ima višestruk značaj, s obzirom na to da se često suočavaju s problemima koji se vezuju za njihov identitet, stigmatizaciju, marginalizaciju i izolaciju.
Međutim, kako navode u saopćenju, ovaj zakon nije priznao dodatna pripadajuća prava, kao što su prioritet pri obrazovanju i stipendiranju. Pored toga, civilnim žrtvama rata, uključujući žrtve seksualnog nasilja, nije priznato pravo na banjsko liječenje i medicinsku rehabilitaciju te prioritet prilikom ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu, uprkos preporukama organizacije TRIAL International.
Dok pozdravljaju usvajanje, iz Udruženja “Zaboravljena djeca rata”, smatraju da ovaj zakon mora biti usvojen i na nivou Federacije BiH, kao i na nivou Republike Srpske.
