Sud BiH i Tužilaštvo BiH. Foto: BIRN BiH
Zoran Jovanović je kazao kako je tokom dugogodišnjeg rada na izvozu i uvozu roba upoznao mnoge carinike i službenike, a s nekima od njih, kao što je Subotić, ostvario je i vrlo blizak kontakt, te da je na osnovu toga prolazio lakše na carini.
“Kad me vidio Špiro, pitao me šta imam. Ja sam rekao da ‘prijatelj iz Švice vozi zbirnjak’, to je naš neki znak za polovnu robu koja se šalje iz dijaspore, torbe i to. On je nas pustio, zloupotrijebio sam tada njegovo povjerenje i prošao”, ispričao je Jovanović, koji je tada drugi put prevozio arome za nargilu.
On je kazao da je radio dva izvoza aroma za nargilu, prvi put po dogovoru, a drugi put uz presretanja i prijetnje da je taj posao obavio.
“Maj mjesec, dešava se presretanje, rečeno mi je da vozilo čeka i da moram odraditi taj posao. Rekli su mi: ‘Imaš porodicu, znamo ti sve, moraš to uraditi’”, prisjetio se Jovanović prijetnji zbog kojih je odradio drugi izvoz, a crni passat koji ga je presreo pratio ga je i tokom preuzimanja vozila i odvoza robe.
Na tvrdnju Subotićevog branioca Duška Tomića kako je Špiro uvijek bio korektan prema njemu, da ga je više puta kontrolisao i da nije imao problema s njim, svjedok je potvrdio.
Jovanović je kazao kako je carinike često častio ručkom, ostavljajući novac kod konobara ili dajući nekima od njih da se počaste. Tokom drugog spornog izvoza, rekao je, Subotiću je dao 200 konvertibilnih maraka (KM) kako bi se počastili.
“To je klasika, nepisano pravilo kod nas u Bosni i Hercegovini, na svim prelazima”, kazao je on.
Špiro Subotić je optužen da je, u svojstvu službenog lica u institucijama BiH, iskorištavanjem položaja i ovlaštenja, odnosno ne izvršivši svoje službene dužnosti, pribavio sebi i drugima korist, te nanio štetu budžetu BiH, primio dar za sebe i drugoga da u okviru svoje funkcije ne izvrši što bi morao izvršiti, odnosno posredovao pri ovakvom podmićivanju.
Ahmeda Beširevića optužnica tereti da je, u svojstvu službenog lica u institucijama BiH, iskorištavanjem položaja i ovlaštenja, odnosno ne izvršivši svoje službene dužnosti, pribavio drugome korist i nanio štetu budžetu BiH.
Sudska vještakinja ekonomske struke iznijela je dijelove nalaza koje je napravila na osnovu dokumenata i zakonskih propisa u državi.
Ona je ispričala da je roba u prvom uvozu iz Srbije iznosila nešto više od 21.000 KM, dok je u drugom iz Turske iznosila blizu 23.000 KM.
U slučaju da je navedena roba prešla legalno granicu, na navedene iznose bili su dužni platiti državi carinu, akcizu i porez na dodanu vrijednost (PDV) u iznosu od 271.176,39 KM, odnosno za drugi uvoz 337.327,01 KM.
Asim Crnalić, branilac optuženog Beširevića, izrazio je čuđenje zbog iznosa koji se plaća u odnosu na vrijednost robe, na što je vještakinja kazala da su takvi propisi za akciznu robu, zbog čega je on postavio pitanje zašto bi se onda iko bavio tim poslom.
Suđenje će se nastaviti 15. augusta, kada je planirano saslušanje dva svjedoka.
