Godišnjica genocida: Ukop 33 žrtve uz obećanje zakona o negiranju genocida
This post is also available in: English
Visoka predstavnica Evropske unije (EU) za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini i komesar za evropsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn danas su počast žrtvama genocida odali u zajedničkoj izjavi, u kojoj su naveli kako su prošle 24 godine, ali da ih “ova tragedija još uvijek progoni”.
“Naša je zajednička dužnost da se uvijek sjećamo Srebrenice, jednog od najmračnijih trenutaka čovječanstva u modernoj evropskoj historiji”, navodi se u zajedničkoj izjavi, u kojoj se dodaje kako je potrebno “okončati nekažnjivost i prevazići naslijeđe prošlosti”.
“Nema mjesta zapaljivoj retorici, negiranju, revizionizmu i veličanju ratnih zločinaca. Pokušaji da se prekroji historija BiH, ili bilo gdje drugo, neprihvatljivi su”, poručili su Mogherini i Hahn.
Neprihvatljivo je negiranje genocida nakon 24 godine i to je politiziranje, kazao je i visoki predstavnik Valentin Inzko.
“To su ružni politički stavovi. Imamo dvije odluke međunarodnih sudova i taj sud je, kao najviše tijelo, u tančine i u hiljadama dokumenata dokumentovao šta se ovdje dogodilo. Negiranje genocida je kao kad bismo kazali da se Holokaust nije desio. To je nedopustivo. Zalagat ću se za usvajanje zakona o zabrani negiranja genocida u BiH”, rekao je Inzko.
Nedžad Avdić, čovjek koji je kao 17-godišnjak preživio strijeljanje u Petkovcima, na komemoraciji je kazao da su ga trenuci dijelili od masovne grobnice i bijelih nišana u Memorijalnom centru.
“Ja sam greška vojnika Vojske Republike Srpske. Kada su kontrolisali jesu li sve pobili, mene su preskočili. Ubijani smo što su neki mislili da nema dovoljno mjesta za sve nas. Sjećam se kada su nam ruke vezali i izvodili nas na egzekucije. Imali smo samo pravo da budemo ubijeni. Danas govore da to nije bio genocid, gurajući vlastiti narod u zabludu. Bio sam mlad i nisam bio svjestan posljedica koje me proganjaju, da je Srebrenica dio mog života. Srebrenica je prepuštena onima koji negiraju genocid i nastavljaju ga suptilnijim metodama – prije svega kroz obrazovni sistem, negiranje našeg jezika, kulture, identiteta…”, rekao je Avdić.
Carmel Agius, predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, poručio je da Haški tribunal i njegov nasljednik već više od 25 godina osiguravaju međunarodnu pravdu.
“Međunarodni pravni aspekt se promijenio tako što su oni koji su odgovorni za užasne zločine izvedeni pred lice pravde. Utvrđene su historijske evidencije i dešavanja. Ponosan sam da je Tribunal uradio sve što je bilo u njegovoj moći, a to će nastaviti i Rezidualni mehanizam. Genocid je pažljivo planiran, sistematski i brutalno provođen, a njegov rezultat je preko 8.000 muškaraca i dječaka muslimana koji su ubijeni. Negiranje genocida je jedan od načina na koje se genocid nastavlja”, kazao je Agius.
Lars Gunnar Wigemark, šef Delegacije Evropske unije u BiH, rekao je da majke Srebrenice s činom istrebljenja njihovih sinova, muževa i očeva žive već 24 godine.
“Srebrenica je duboka rana koja se otvara iznova svaki put kada se odgovornost za zločine koji su počinjeni negira, a počinitelji glorificiraju. EU je utemeljena na konceptu prepoznavanja Holokausta i obaveze da se nikada ne ponovi mračno poglavlje historije. Pola vijeka kasnije on se ponovio. Kao Evropljani možemo samo pognuti glavu zbog srama i stida da smo dozvolili da se Srebrenica dogodi. Pozivam političke lidere u BiH i regionu da prepoznaju odgovornost i izraze žaljenje za sve što se ovdje desilo”, kazao je Wigemark.
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović rekao je da jedini razlog zbog kojeg su muškarci u Srebrenici ubijeni jeste to što su bili Bošnjaci.
“Cilj je bio da se zatre postojanje jednog naroda. Zločin se dogodio pred očima cijelog svijeta. UN nije, kada je to mogao, spriječio najteži zločin u modernoj Evropi. Međunarodna zajednica je izgubila kredibilitet u očima mnogih širom svijeta. Šansa da vrate kredibilitet je da se odlučno suprotstave onima koji danas negiraju genocid. Upućujem apel našim komšijama. Otkrijte mjesta masovnih grobnica. Pomozite porodicama žrtava i barem djelimično smirite svoju savjest. Imajte na umu da dok njihove duše ne nađu smiraj, ni vi nećete biti mirni”, poručio je Džaferović.
Istakao je da se “srpske političke elite ne žele ograditi od ideologija koje su počinile genocid, nego ih, naprotiv, slave i glorificiraju”.
“Tako štetu najviše nanose svom narodu. Put kojim idu pogrešan je. Ispravno je da prihvate genocid i ograde se od izvršilaca i ideologije koja ga je proizvela. Samo se tako može graditi povjerenje”, dodao je Džaferović.
Američki državni sekretar Michael Pompeo je danas u saopštenju rekao kako se “američki narod pridružuje ljudima u BiH u odavanju počasti žrtvama”.
“Ovo bolno poglavlje evropske historije ne smije se nikada negirati niti zaboraviti. Mi stojimo uz one koji nastavljaju da traže pravdu”, naveo je Pompeo.
Haški tribunal i sudovi u regionu su do sada za zločine počinjene u Srebrenici osudili ukupno 47 osoba – na više od 700 godina i četiri doživotne kazne zatvora – a u martu ove godine izrečena je i pravosnažna presuda Radovanu Karadžiću.
Nakon komemoracije koja je održana u nekadašnjoj Fabrici akomulatora u Srebrenici, klanjana je dženaza žrtvama genocida.
Nijedno tijelo koje je danas, nakon 24 godine, ukopano u mezarju Memorijalnog centra – nije kompletno. U nekim slučajevima radi se samo o nekoliko kostiju.
Najmlađa žrtva koja je ukopana ove godine jeste Osman Cvrk. Imao je samo 16 godina kada je ubijen. Najstarija je Šaha Cvrk, koja je imala 82 godine. Zajedno s njom ukopan je i njen sin Rešid.