Zemljoradnička zadruga u Kravici. Foto: BIRN BiH
Firme “Braća Mićić” i “Mark – Milex Srebrenica” realizirat će tender rekonstrukcije i sanacije četiri hale u Kravici vrijedan više od 191 hiljadu maraka, vidljivo je iz tenderske dokumentacije dostupne na Portalu javnih nabavki u koju je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) izvršila uvid. Njega je prošle godine raspisala Opština Bratunac.
Prema tenderskoj dokumentaciji, na sve četiri hale izvršit će se limarski, zidarski, bravarski radovi, a između ostalog, malterisat će se oštećeni dijelovi vanjske fasade i ponovo bojiti.
Novinari BIRN-a BiH su na osnovu table postavljene ispred Zemljoradničke zadruge u Kravici, a koju je snimila televizija N1, utvrdio kako je riječ o ovom tenderu.
Prema objavljenim informacijama, rok za završetak radova je tri mjeseca.
Iz firme “Mark – Milex Srebrenica” nisu odgovorili na komentar za ove radove.
Rado Mićić, direktor firme “Braća Mićić”, je potvrdio kako je u konzorciju za rekonstrukciju hala, navodeći kako njegova firma nije nosilac posla.
“Mi imamo neki dio posla, vrlo mali”, kazao je Mićić dodajući kako će njegova firma raditi na stolariji.
Srđan Rankić, gradonačelnik Bratunca, nije bio dostupan za komentar o tome šta se želi postići ovom rekonstrukcijom.
Iz Ministarstva finansija Vlade Republike Srpske, kazali su kako su 2018. godine donijeli odluku, da iz sredstava dobijenih dugom za robnu razmjenu između bivšeg Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR) i bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) u svrhu lokalnog razvoja i doprinosa otvaranju novih radnih mjesta, u vrijednosti od 300.000 KM podrže projekat „Privredna infrastruktura u opštini Bratunac“.
„Nosilac projekta, Opština Bratunac, je raspisala tender i izabrala najpovoljnijeg izvođača radova, koji je 28. marta 2022. godine uveden u posao, te Ministarstvo finansija nije imalo plaćanja prema krajnjim korisnicima po ovom projektu“, naveli su iz Ministarstva za BIRN BiH.
Kravica je bila mjesto prve masovne egzekucije 13. jula 1995. gdje je, prema presudama Haškog tribunala i Suda BiH, ubijeno više od 1.000 osoba, nakon čega su uslijedile egzekucije u Orahovcu, Kozluku, Branjevu i brani u Petkovcima gdje je ubijeno preko 7.000 Bošnjaka.
Tamara Zrnović iz inicijative “Obilježavanja neobilježenih mjesta stradanja” (ONMS) za BIRN BiH kaže kako nije problematično vraćanje mjesta stradanja u prvobitni oblik, već da je problem u tome što nakon njihovog obnavljanja ona ostanu neobilježena i bez podsjetnika na dešavanja tokom rata.
„Ono što bi bilo problematično, jeste ukoliko bi takva lokacija, kao što su Zemljoradnički objekti Kravice, ukoliko bi se one obnovile, a izostalo bi obilježavanje tih lokacija onda bi to već na neki način bilo problematično za one ljude iz udruženja žrtava da dođu tu, da pristupe tom objektu”, rekla je Zrnović nazivajući ovaj proces “korakom unazad za memorijalizaciju i kulturu sjećanja”.
Tokom 2016. godine, aktivisti ove Inicijative su postavili natpis ispred hala u Kravici i na taj način obilježili stradanja na ovom mjestu, ali ova plaketa je uklonjena a opštinske vlasti nikada nisu pokrenule incijativu da se ovo pitanje trajno riješi.
Šuhra Sinanović čiji je muž Muriz ubijen u Kravici žalosna je zbog radova koji su u toku. „Ovo je bruka i sramota, da naše vlasti, ni međunarodna zajednica to ne sprječavaju“, kaže Sinanović.
