Vijeće je na sjednici održanoj 4. i 5. marta 2026. dalo saglasnost za uspostavljanje Pravosudne mreže za komunikacije i medije, a na sjednici 15. i 16. jula je usvojeno i formiranje liste članova Mreže, koordinatora te liste sudija i tužilaca za saradnju s medijima.
Primarna uloga Mreže jeste, pojasnili su iz VSTV-a, da usmjerava i savjetuje o pitanjima u vezi s medijskom komunikacijom. Cilj je da se pravosudnim institucijama osigura savjetodavna podrška u provedbi zahtjevnijih komunikacijskih aktivnosti. Kao primjer navode predmete od posebnog interesa za javnost, dok će, tvrde, svakodnevne komunikacijske aktivnosti i dalje obavljati neovisno, koristeći vlastite kapacitete i resurse, u skladu s pozitivnim praksama i uz podršku do sada razvijenih komunikacijskih alata.
Jedan od ciljeva Mreže, dodali su iz VSTV-a, jeste osigurati medijima i javnosti relevantne sagovornike iz pravosuđa, kako bi bolje razumjeli procese unutar pravosudnog sistema.
Novinarka Inforadara Amra Brkić-Čekić smatra da formiranje ovog tijela može biti važan korak ka većoj otvorenosti pravosuđa, ali samo ako ne ostane na nivou formalne odluke.
“Ukoliko sudije i tužitelji, koji su dio Pravosudne mreže, budu dostupni samo kada žele promovisati rezultate svog rada, a ne i kada javnosti treba objasniti odluke u predmetima od javnog interesa, onda ne znam koliko će ova mreža ostvariti svoj cilj”, navodi Brkić-Čekić.
Iz VSTV-a pojašnjavaju da se Pravosudna mreža sastoji od tri segmenta. Prvi segment čine članovi Mreže, i to su članovi Vijeća, sudije svih referata i tužioci, komunikacijski stručnjaci iz VSTV-a BiH i pravosudnih institucija te predstavnici odjela Sekretarijata VSTV-a BiH. Drugi segment čine sudije i tužioci za saradnju s medijima, odnosno nosioci pravosudnih funkcija zaduženi za komunikaciju s medijima o jasno definisanim temama.
“Sva komunikacija se realizuje u skladu sa zakonskim propisima, bez ugrožavanja procesa koji su u datom trenutku aktuelni”, kažu iz VSTV-a. Dodaju da će na listi, koja će biti javno dostupna, biti 15 sudija i tužilaca.
Treći segment čine koordinatori, zaposlenici VSTV-a BiH komunikacijske struke, koji će biti zaduženi za cjelokupan proces koordinacije rada Mreže.
Sličan stav s Brkić-Čekić dijeli i urednica Impuls portala Jelena Jevđenić, koja smatra da bi ova inicijativa mogla olakšati rad novinarima, posebno imajući u vidu da se svakodnevno suočavaju s izostankom odgovora institucija.
“Ova inicijativa pokazuje veću transparentnost i otvorenost prema javnosti”, kaže Jevđenić.
Da će ključ biti u primjeni smatra i novinar magazina Buka i DW-a Slađan Tomić. On podsjeća da je VSTV i ranije usvajao kvalitetna komunikacijska rješenja, ali da su rezultati često izostajali.
Tomić ocjenjuje da je Komunikacijska strategija VSTV-a BiH kvalitetan dokument, ali da je njena implementacija u praksi često nezadovoljavajuća. Kao član novinarske radne grupe u vrijeme dok je VSTV-om predsjedavao Halil Lagumdžija, prisjeća se da je novinarima tada objašnjeno kako je za slanje novinarskog upita dovoljno dostaviti e-mail s pitanjima i pojasniti šta se konkretno traži.
“Nedavno sam, radeći jedno istraživanje, poslao upite svim sudovima u BiH. Od većine sudova i tužilaštava dobio sam odgovore, osim od jednog suda, koji mi je poslao akt u kojem navodi da nisam podnio zahtjev za pristup informacijama, da u dopisu nije navedena moja adresa i slično. Prema Komunikacijskoj strategiji VSTV-a, pravosudna institucija ne bi smjela tako postupiti, jer nisam ni podnio zahtjev po Zakonu o slobodi pristupa informacijama, već običan medijski upit. Dakle, praksa je različita. I ranije mi se dešavalo nešto slično, ali nakon što institucijama ukažem da je takvo postupanje u suprotnosti s Komunikacijskom strategijom, mom zahtjevu uglavnom bude udovoljeno”, kaže Tomić.
Na pitanje kako će funkcionisati lista sudija i tužilaca za saradnju s medijima, iz VSTV-a odgovaraju da je njen cilj upravo osigurati javnosti i medijima stručne sagovornike iz različitih oblasti prava.
“O konkretnim temama, koje su od posebnog interesa za javnost, nosioci pravosudnih funkcija s liste sudija i tužilaca za saradnju s medijima bit će na raspolaganju medijima kako bi doprinijeli da informacije budu tačno i pravovremeno plasirane. Nosioci pravosudnih funkcija bit će na raspolaganju kako bi pojasnili tok određenih procesa, tumačili nadležnosti institucija i slično”, pojasnili su iz VSTV-a.
Napominju da je riječ o tijelu koje je tek uspostavljeno i čija se operacionalizacija očekuje u narednih nekoliko mjeseci.
Tomić, međutim, smatra da ostaje otvoreno pitanje koliko će sudije i tužioci biti spremni preuzeti tu ulogu.
“Bilo bi korisno da postoji javno dostupna lista na kojoj bi bilo jasno navedeno ko su sudije i tužioci i za koje su pravne oblasti specijalizirani”, kaže Tomić, dodajući da medijima danas nedostaju sagovornici iz pravosuđa jer se o pravnim pitanjima u javnosti uglavnom oglašavaju advokati, skoro nikad sudije i tužioci.
Govoreći o ranijim iskustvima s mehanizmima koje je pravosuđe uspostavljalo radi bolje komunikacije s novinarima, Tomić podsjeća na kontakt-tačke za sigurnost novinara, za koje smatra da nisu dale očekivane rezultate.
“Iz primjera kontakt-tačaka za sigurnost novinara vidjeli smo da one nemaju neki poseban efekat. Iz mog iskustva pokazale su se prilično neupotrebljivim, neučinkovitim i, na kraju, besmislenim. Jedino što smatram pozitivnim jeste to što sada postoji tužilac kojem je zadatak da komunicira s novinarima. To barem psihološki znači, jer imate osjećaj da postoji neko ko će saslušati vaš slučaj”, zaključuje Tomić.
