Barbarića optužnica tereti da je veličao lice pravosnažno osuđeno presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugosaviju (MKSJ) za krivična djela zločina protiv čovječnosti i ratne zločine, čime je počinio krivično djelo “izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti”.
Istraga je otvorena u novembru prošle godine, nakon što se proširila fotografija sa otkrivanja spomenika u Čapljini. Na fotografiji se vidi spomenik s likom Praljka isklesanim na kamenu na kojem je napisano: “Praljak, hrvatski general”, mjesto i godina rođenja: “Čapljina, 1945.” te godina i mjesto smrti: “Den Haag, 2017.”
Iz Tužilaštva su saopćili da se istraga nastavlja s ciljem otkrivanja osoba koje su izvršile nezakonito postavljanje spomenika.
Haški tribunal je u novembru 2017. osudio Praljka s petoricom drugih visokih zvaničnika takozvane Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i izrekao mu zatvorsku kaznu u trajanju 20 godina. Tokom izricanja presude, Praljak je popio otrov i preminuo istog dana.
Izmjenama Krivičnog zakona BiH, koje je u julu 2021. nametnuo bivši visoki predstavnik, osim zabrane negiranja genocida i drugih ratnih zločina, kažnjivo je postalo i dodjeljivanje priznanja, nagrada, spomenika ili bilo kakvog podsjetnika osobi osuđenoj pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.
Zbog veličanja osuđenih ratnih zločinaca, u Sudu BiH su pravosnažno okonačni predmeti protiv Vojina Pavlovića i Miodraga Malića, dok je u toku postupak protiv načelnika Opštine Vlasenica Miće Kraljevića.
