Debatu su zajednički organizovali Transparency International, Balkanska istraživačka mreža (BIRN) BIH i Udruženje građana “Zašto ne”, a okupila je predstavnike Grada Banjaluka, Centra za životnu sredinu, kao i aktiviste koji se bave pitanjem zaštite zelenih površina i javnog prostora.
Tokom debate, najviše se govorilo o pretjeranoj gradnji kolektivnih stambenih prostora bez Urbanističkog plana, o čestim izmjenama regulacionih prostora i nedovoljnoj transparentnosti cijelog procesa. Učesnici debate, kao I brojna publika najviše zamjerki su dali na rad Gradske uprave Banjaluka i Skupštine grada.
“Da bi se preokrenula ova situacija, potrebna je odgovornost struke. Oni su ti koji su zakazali prilikom izrade planova i sve više su zakazali u borbi za posao, za investiture. Volio bih da se više uključe arhitektonska struka i Arhitektonski fakultet”, izjavio je tokom debate Vuk VIšekruna, ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za prostorno uređenje Gradske uprave Banjaluka.
Kako je rekao, iz njegovog ugla je nebitno ko će biti odgovorna osoba u Odjeljenju kojim on trenutno rukovodi i da će teško doći do situacije da na tom mjestu sjedi vizionar koji će znati kako je potrebno raditi u procesu urbanog planiranja.
Napominje da do sada nije čuo mnogo primjedbi koje su stručne osobe davale kada je riječ o izgradnji Banjaluke, a njegove diskusije su izazvale brojna negodovanja okupljenih građana.
O navodma da se u Banjaluci grade brojne zgrade i mijenjaju regulacioni planovi bez Urbanističkog plana, Višekruna kaže da to nisu tačne informacije jer je Urbanistički plan koji je donesen 1975. još uvijek važeći i da je osnov za usvajanje nižih planskih dokumenata.
“Zašto nemamo novi Urbanistički plan? Procedura je u toku, odluka o njegovom donošenju je bila još 2013.godine. Ugovor sa izvođačem je potpisan tek 2019., šest godina od donošenja odluke. Nacrt plana na javni uvid je bio izložen u septembru 2021. Sad trenutno nakon uvida, stiglo je preko 300 primjedbi, održana je javna rasprava, a sada je na nosiocu plana da na sve te primjedbe dostavi odgovore, da bi znali kojom dinamikom da ide. Ništa u ovom trenutku nije do nas”, zaključio je Višekruna i optužio Skupštinu grada za neaužjurnost po ovom pitanju.
Poziv na debatu poslan je i Ljubi Ninkoviću, predsjedniku Skupštine Grada, međutim, on nije došao.
Odbornik liste za Pravdu i red Igor Mandić kaže da mu je žao zbog toga jer bi bilo dobro čuti odgovore i objašnjenja za kritike koje predstavnici Gradske uprave šalju na račun Skupštine.
“Činjenice su da se na gotovo svim sjednicama Skupštine grada donose prijedlozi izmjena regulacionih planova. Ja principijalno glasam protiv svih izmjena regulacionih planova jer urbanistički haos u Banjaluci i ono što dobijamo tim izmjenama, samo produbljuje haos koji već imamo”, izjavio je Mandić.
Kako je rekao, urbanistički haos se direktno održava i na kvalitet vazduha i nedostatak parking prostora, sužavanje trotoara na ulicama.
“Nekome očigledno odgovara ovaj haos i zato se tako parcijalno mijenjaju regulacioni planovi. To na kraju ispadne nefunkcionalno i estetski loše. Moram naglasiti da svaka izmjena regulacionog plana produžava rok donošenja Urbanističkog plana jer sve te nove izmjene treba da se uvrste u novi urbanistički plan”, napominje Mandić.
Zbog toga je, naglašava, na jednoj od sjednica glasao za inicijativu koju su uputili predstavnici neformalne grupe “Za plan”, da se stavi moratorijum na izmjene regulacionih planova dok se ne usvoji novi Urbanistički plan i to po mjeri građana.
Tijana Grujić, članica grupe “Za plan” navodi da su građani Banjaluke svjesni da postoji hiperprodukcija regulacionih planova.
Ona je demantovala navode Vuka Višekrune da se trenutno gradi po starom Urbanističkomp planu, navodeći nekoliko primjera gdje su zaustavljene procedure nakon žalbi građana.
“Mi smo podnijeli više od 30 zahtjeva Inspektoratu Republike Srpske da utvrdi usaglašenost regulacionih planova sa Urbanističkim planom pošto nadležno odjeljenje u gradskoj administraciji tvrdi da je u saglasnosti sa planom koji je trjaoa do 1990 godine. Mi još uvijek odgovora nemamo”, izjavila je Grujićeva.
Kako je navela, postoje informacije da novi Urbanistički plan neće nikada biti donošen, kao i da trenutni Prostorni plan za Grad Banjaluku ističe 2030.
Slično misli i advokat Aleksandar Jokić, koji ističe da je na sceni potpuno nezaakonje.
“Potvrdu imamo kroz nekoliko odluka Inspektorata, koji je onda shvatio da time otvara Pandorinu kutiju i potom više nemamo nijednu odluku ni po jednoj našoj inicijativi za pokretanje inspekcijskog nadzora. U ladici stoji 36 takvih slučajeva već više od pola godine”, izjavio je Jokić.
Kako navodi, svima je jasno da su te izmjene u potpunoj suprotnosti sa važećim dokumentima, kao I da su sve prijave potkrepili nalazima stručnjaka.
“Mi smo sve to argumentovano dostavili Inspektoratu kojem sur uke bile toliko vezano, da su odlučili I da zavežu usta”, dodaje Jokić uz napomenu da su podnesene I krivične prijave, kao I inicijativu za ocjenu Ustavnosti osporavnih akata.
Tihomir Dakić, predsjendik Centra za životnu sredinu smatra da je očigledno da je društvo zaglavljeno u tranziciji u kojoj je prva kumunlacija kapitala utiče na donosioce odluka, odnosno da ljudi koji imaju novac diktiraju I pitanje urbanizma u Banjaluci.
“Ono što se dešava govori o kontinuitetu upravljanja javnim prostorom. Tema je investitorski urbanizam ili želje građana. Ja sam bio na desetinama javnih rasprava na Kojima Gradska uprava I predstavnici gradskih vlasti I partija su branili interese investitora”, kaže Dakić.
Kako je rekao, nijednom zabilježio da nakon javljanja građana i slanja dopisa, predstavnici nadležnih odjeljenja ili gradonačelnik odluči u korist građana.
“Mi moramo početi koristiti potpuno druge metode koje nisu pravne, odnosno izaći iz okvira koji su nam elite zadale”, naveo je Dakić.
Komunalna javna infrastruka u Banjaluci, prema njegovim riječima, bez obzira na brojne građevinske projekte je sve lošija, od kanalizacione mreže, vodovodne mreže, trotoara.
