Transparency International u BiH je organizovao okrugli sto na kojem je predstavljen regionalni izvještaj “Zaštićeni ili izloženi? Zaštita zviždača na Zapadnom Balkanu: napredak i izazovi”, a koji je uključio Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Kosovo. Na okruglom stolu otvorena je i diskusija o izazovima i očekivanjima u vezi sa zaštitom zviždača u BiH.
Amela Šarić iz Transparencyja je navela da je fokus istraživanja bio jaz između normativnog uređenja i operativne efikasnosti te usklađenost sa EU direktivom.
Šarić je rekla da je pravni okvir u BiH izuzetno fragmentiran te da se na državnom, entitetskom, nivou Brčko distrikta i Kantonu Sarajevo primjenjuju različiti zakoni, dok Federacija BiH nema nikakav zakon. U zakon na državnom nivou, prema njenim riječima, potrebno je pored javnog uključiti i privatni sektor.
Kako se navodi u izvještaju za 2025., na državnom nivou su bila tri zahtjeva za status zaštićenog prijavioca, a nijedan nije odobren. U Brčko distriktu su sva tri statusa odobrena. Na nivou Republike Srpske nije pokrenut nijedan postupak, dok je u Kantonu Sarajevo za status zaštićenog prijavioca bilo 11 zahtjeva, od čega ih je osam dobilo status.
Ključni izazovi i nedostaci, navela je Šarić, jesu da mnogi građani smatraju da prijava korupcije neće dovesti do rezultata, da je fragmentirani zakonski okvir nejasan za građane, da ne znaju kome prijaviti.
Šarić kaže da ne postoji jasno propisan postupak žalbe u slučaju odbijanja zahtjeva za dodjelu statusa zaštićenog prijavioca te je ponovila da je veliki nedostatak nepostojanje zakona na federalnom nivou.
Neke od preporuka, navela je Šarić, jesu da se uključi privatni sektor, da se omogući direktno eksterno prijavljivanje, proširi zaštita od odmazde, te da se osigura obavezna obuka u institucijama kada je riječ o internom prijavljivanju.
Prezentujući podatke izvještaja za Srbiju, Miša Bojović iz Transparentnost Srbija navela je da je najveći broj građana svrstao korupciju kao najveći problem društva te da Srbija nema centralizovano tijelo koje nadzire primjenu ovog zakona niti prikupljanja podataka.
Dejan Milovac iz MANS-a Crne Gore naveo je da ova država nema poseban zakon o zaštiti zviždača, već se veže za Zakon o sprečavanju korupcije.
Učesnici okruglog stola su se složili da je najveći problem u svih pet država da osobe koje prijave korupciju često doživljavaju stigmu u društvu, te da se percipiraju kao “izdajnici”.
Prema riječima Ene Kljajić-Grgić iz Transparencyja, sami tekst nacrta zakona nije obiman, ali da se može reći da je u skladu s međunarodnim okvirom u dijelu koji se odnosi na postupak prijavljivanja.
“Imamo i modele zaštite prijavilaca korupcije koji su također usklađeni s međunarodnim okvirima”, kazala je Kljajić-Grgić.
Alfredo Strippoli iz Delegacije Evropske unije u BiH rekao je da je zakon o zaštiti zviždača bitan za evropski put BiH i da se nalazi u prioritetima.
“Naša procjena je pozitivna. Mi smo zadovljni nivoom kojim su se komentari reflektirali na izradu nacrta”, kazao je Strippoli.
Admir Čavalić, zastupnik u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta, rekao je da je ovo jedan od rijetkih nacrta koji je prošao s apsolutnom većinom, te da je nejasno zbog čega još uvijek nije uvršten u parlamentarnu proceduru.
“Godinu dana ništa nemamo u vezi toga, nadam se da se neće obrazac ponoviti pa da se pošalje u augustu”, naveo je Čavalić.
