Udruženje žrtava i svjedoka genocida, Udruženje Pokret “Majke enklave Srebrenica i Žepa”, Udruženje “Žena Podrinja”, Udruženje “Majke Srebrenice”, Udruženje “Žene Srebrenice”, Unija civilnih žrtava rata Federacije Bosne i Hercegovine i Udruženje roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992–1995 nedavno su uputili zahtjev institucijama “da hitno preispitaju i ponište sudske odluke kojima su registrovani nazivi političkih stranaka povezani s presuđenim ratnim zločinima i nasljeđem udruženih zločinačkih poduhvata”.
U saopćenju su se pozvali na rješenja Općinskog suda u Širokom Brijegu kojim je registrovan naziv “Hrvatska stranka prava BiH i Herceg-Bosne”, kao i na rješenje Osnovnog suda u Bijeljini kojim je izvršen upis promjena kod političke organizacije “Srpska radikalna stranka dr Vojislav Šešelj”.
Iako su ove stranke upisane u sudskim registrima, iz Centralne izborne komisije BiH za Detektor naveli su da “Srpska radikalna stranka dr Vojislav Šešelj” nije podnijela prijavu za učešće na predstojećim izborima, dok je Hrvatska stranka prava BiH i Herceg Bosne ovjerena za učešće na izborima pod drugim nazivom – Hrvatska stranka prava HB i Bosne i Hercegovine.
Neustavni nazivi
Predmet “Prlić i ostali”. Foto: MKSJ
Zrinko Čuvalo, predsjednik “Hrvatske stranke prava BiH i Herceg Bosne” za Detektor je kazao da je naziv stranke ostao isti, ali da je za izbore ovjeren s drugačijim nazivom.
“Zadnji put je Centralna izborna komisija tražila izmjenu, vjerovatno se neko našao ugrožen tim imenom. Ima HSP (Hrvatska stranka prava) BiH koje je prije registrirana. Oni su najvjerovatnije uložili neku žalbu da se to u periodu izbora izmijeni”, naveo je Čuvalo.
Kazao je da problematiziranje termina “Herceg-Bosna” u nazivu političke stranke vidi više kao politiziranje nego kao pravno pitanje.
“Pojam Herceg-Bosne ne datira od 1990-ih godina. Taj pojam je puno stariji od svih nas danas živućih”, kazao je Čuvalo.
Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH) i član Koalicije “Pod lupom”, za Detektor je podsjetio na odluke Ustavnog suda FBiH kojom su pojmovi ‘županija’ i ‘Herceg Bosna’ neustavni.
“Nema još uvijek političke volje i odgovornosti prema odlukama sudova. Ovdje sve može, još uvijek smo mi država bez vladavine prava, a samim tim, kada nemate vladavinu prava, ne postoji ni odgovornost”, dodao je Šehić.
Prema njegovim riječima, problem u ovim slučajevima vidi u nepostojanju zakona o političkim organizacijama na nivou države.
“Da bi nevladina organizacija djelovala na čitavoj teritoriji BiH, ona mora biti registrovana pri Ministarstvu pravde Vijeća ministara BiH. A političke stranke mogu biti registrovane u osnovnom, okružnom sudu ili kantonalnom i da djeluju na prostoru čitave države”, rekao je Šehić i dodao da je neuređena ta oblast.
Profesor ustavnog prava Nurko Pobrić za Detektor je kazao da se termin “Herceg Bosna” koristi danas manje-više u nekim javnim institucijama poput “Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne” te da je po donošenju Ustava Federacije Bosne i Hercegovine bilo propisano da u određenom roku svi drugi akti se moraju uskladiti sa Ustavom.
“Po toj logici, po toj ustavnoj normi, trebalo je da se izbrišu svi nazivi Herceg Bosna. Međutim, to ništa nije urađeno jer niko nije ni pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti”, dodao je Pobrić.
Prema njegovim riječima, iva tematika još nije razjašnjena i od nje se na neki način “bježi”. Pobrić je dodao i da javne ustanove ne bi mogle da imaju etnički prefiks.
Haški tribunal osudio je šestoricu zvaničnika takozvane Herceg Bosne – Brunu Stojića, Jadranka Prlića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića – na ukupno 111 godina zatvora za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini. Tribunal je u pravosnažnoj presudi potvrdio da su optuženi bili protagonisti zločinačkog udruženja u cilju “ujedinjenja hrvatskog naroda” u granicama Banovine iz 1939. godine.
Iz Općinskog suda u Širokom Brijegu su odgovorili da je “Hrvatska stranka prava BiH i Herceg-Bosne” registrovana u Općinskom sudu u Mostaru 2010. godine temeljem Zakona o političkim organizacijama, te da zbog toga ne mogu odgovoriti na upit za naziv političke stranke.
Iz Općinskog suda u Mostaru su Detektoru naveli da je 2022. Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne bila upisana u sudski registar ali da je podnijela zahtjev za upis izmjene sjedišta u Posušje. Dalje navode kako su spisi za ovu stranku dostavljeni Općinskom sudu u Širokom Brijegu, kao novom registracijskom sudu.
“Odjel registra ne može komentirati odluke Suda, odnosno odluke sudskih vijeća u postupku upisa političkih stranaka u registar”, dodali su iz mostarskog Općinskog suda.
‘Tužilaštvo BiH može reagovati’
Murat Tahirović. Foto: Detektor
Šehić kaže da unatoč neustavnim nazivima, CIK BIH jednostavno ne može da negira sudsko rješenje ukoliko je doneseno o registraciji stranke. On pojašnjava da u slučaju “Srpske radikalne stranke dr Vojislav Šešelj” može da se zatraži od nadležnog Suda da se promijeni naziv obzirom da je Šešelj davno pravosnažno osuđen za ratne zločine te da je sam naziv stranke registrovan otkako je postupak protiv njega bio u toku.
“Tada je Izbornim zakonom bilo dozvoljeno, ukoliko se dobrovoljno predao nadležnim institucijama, da može biti kandidat na izborima. Znam da je CIK morao poštivati rješenje, jer samo nadležni sud može brisati stvari u registru političkih subjekata”, naveo je Šehić.
Murat Tahirović, direktor Udruženja žrtava i svjedoka genocida ističe da imena presuđenih ratnih zločinaca u nazivima stranaka, kao što je “Srpska radikalna stranka dr Vojislav Šešelj”, vide kao direktnu prijetnju, odnosno provokaciju prema svima u BiH.
“Mi imamo ovdje naziv stranke koja nosi ime presuđenog ratnog zločinca. Samim time je i to na neki način veličanje ratnih zločinaca”, kazao je Tahirović.
On je podsjetio na dva zakona koja su donijeta na inicijativu visokih predstavnika – jedan kojim je definisano da je veličanje na bilo koji način presuđenih ratnih zločinaca krivično djelo, a drugi da je presuđenim ratnim zločincima zabranjena kandidatura.
U odgovoru koji smo dobili iz Osnovnog suda u Bijeljini se navodi da je Srpska radikalna stranka dr Vojislav Šešelj upisana 2016. godine u skladu s Zakonom o političkim organizacijama.
“Takođe je izvršena provjera postojanja uslova za registraciju i pribavljena saglasnost lica čije je ime navedeno u nazivu političke organizacije”, stoji u odgovoru bijeljinskog suda.
Pobrić ističe da Tužilaštvo BiH može po službenoj dužnosti poništiti već postojeća sudska rješenja o registraciji stranaka.
Iz Državnog tužilaštva su odgovorili proces registracije političkih stranaka provodi Centralna izborna komisija BiH te da “ukoliko bilo ko smatra da u određenim postupanjima postoje elementi krivičnih djela iz nadležnosti Tužilaštva BiH može podnijeti prijavu”.
Vojislav Šešelj je 2018. pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove (MMKS) u Haagu pravosnažno presuđen na deset godina zatvora za progon Hrvata 1992. u selu Hrtkovci.
