Utorak, 29 septembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Kako su za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kratko rekli u Općinskom sudu, kojem je Salihovićev spis upućen još u februaru 2019. godine, a potom i vraćen kada se isti sud “oglasio stvarno nenadležnim za odlučivanje po optužnici Tužilaštva BiH”, predmet je upućen na višu instancu zbog zaprijećene kazne.

Iako je optužnica protiv Salihovića podignuta još u novembru 2018. godine, sudski postupak protiv bivšeg glavnog tužioca Državnog tužilaštva još uvijek nije počeo.

“Kantonalni sud u Sarajevu zaprimio je predmet protiv Gorana Salihovića na postupanje po nadležnosti i u istom nije počelo suđenje, odnosno nije zakazan glavni pretres”, kazali su BIRN-u BiH u Kantonalnom sudu.

Salihović je krajem januara 2019. negirao krivicu u Sudu BiH, a ubrzo je, početkom februara 2019., taj sud donio rješenje kojim se postupak protiv njega prenosi na sarajevski Općinski sud, zbog osiguranja “nepristrasnog i pravičnog suđenja”.

Općinski sud je kasnije, kada je suđenje trebalo početi, opozvao ročište i donio rješenje kojim se oglašava stvarno nenadležnim za odlučivanje po optužnici Tužilaštva te je spis dostavljen Sudu BiH na odluku o prijenosu vođenja krivičnog postupka nadležnom sudu.

Državni sud je ubrzo, po zaprimanju tog rješenja, predmet vratio Općinskom sudu, uz obrazloženje kako je “Sud BiH ranije odlučio o pitanju svoje nadležnosti, te nije bilo potrebe spis predmeta ponovno dostavljati ovom sudu”, da bi sada spis završio u Kantonalnom sudu.

Salihovićev branilac Rifat Konjić je ranije u nekoliko navrata isticao da Općinski sud ne može suditi za djelo iz optužnice, jer se tu vode postupci za djela za koja je propisana kazna do deset godina zatvora te da postupak ne može voditi sudija pojedinac kada je predviđeno da sudi vijeće od troje sudija.

Optužnica tereti Salihovića da je pribavio imovinsku korist u iznosu većem od 50.000 konvertibilnih maraka (KM), odnosno da je, kao glavni tužilac Tužilaštva BiH, u periodu od februara 2013. do septembra 2016. godine postupao suprotno Odluci o uslovima i načinu korištenja sredstava za reprezentaciju i poklone, čime je prekoračio limit potrošnje u zemlji i inostranstvu na mjesečnom nivou.

Salihović je disciplinskim postupkom skinut s pozicije glavnog tužioca i ostao je da radi kao tužilac Tužilaštva BiH.

Najčitanije
Saznajte više
Udruženja žrtava traže zaštitu Memorijalnog centra Srebrenica od diskreditacije
Nakon što je direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić javno upozorio da ima informaciju o mogućem upadu specijalnih policijskih snaga u Centar i izuzimanju dokumentacije, sagovornici Detektora tvrde da se radi o pokušaju diskreditacije Suljagića i Memorijalnog centra.
Poziv EU da sankcioniše zvaničnike Srbije i Republike Srpske zbog veličanja Mladića
Zbog nedavne sahrane, za koju su korišteni državni resursi, i veličanja Ratka Mladića, osuđenog za genocid i druge zločine u BiH, profesor David Pettigrew i Inicijativa “Svijet za Bosnu”, koja okuplja udruženja građana u dijaspori, od evropske komesarke Marte Kos zatražila je da se zaustavi finansiranje Evropske unije prema Srbiji i uvedu sankcije zvaničnicima Srbije i Republike Srpske koji su imali ulogu u veličanju Mladića.
Otvaranje spomen-sobe žrtvama s područja Vlasenice
CIK ponovno kaznio političke stranke na ukupno 23.000 maraka