Ponedjeljak, 30 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Tužilac Posebnog odjela Federalnog tužilaštva Jovan Katić je kazao da će tokom predstojećeg dokaznog postupka saslušati 46 svjedoka, šest vještaka i uložiti materijalne dokaze za koje će mu trebati šest sati.

Odbranama i Sudu je dostavio pisano obrazloženje na koje okolnosti će svjedoci svjedočiti i na koje tačke optužnice.

Odbrane nisu imale primjedbi za postupanje sutkinje Ajle Papović-Mujan u ovom predmetu, ali su imale prigovor na postupanje Posebnog odjela Vrhovnog suda Federacije.

Tatjana Vasić, braniteljica Debevca, rekla je da će ostati kod prigovora nenadležnosti, ali će poštovati konačnu odluku Vrhovnog suda Federacije. Postavila je pitanje kako će ovaj sud nastaviti rad kada je ovaj predmet trajno kontaminiran, te da ima optužnicu koju ranije nije kontrolisao ni potvrdio.

Navela je da je Ustavni sud BiH utvrdio povredu prava optuženog Debevca, da odluku o pritvoru nije donio nadležni sud. Vasić se u ovom izlaganju osvrnula na ranije radnje te da je formirano Vanraspravno vijeće Suda BiH koje nije zakonito a koje je odlučivalo u ovom predmetu.

Početkom oktobra prošle godine Debevec je uložio apelaciju Ustavnom sudu BiH i zatražio da se odluka o potvrđivanju optužnice stavi van snage.

“Odbrana ima problem što se protiv Debevca vodi i disciplinski postupak paralelno s ovim. Određeni broj svjedoka iz ovog postupka su svjedoci i u disciplinskom. Još uvijek je na snazi mjera zabrane sastajanja sa svjedocima. Ugroženo je pravo optuženog”, kazala je Vasić.

Postavila je i pitanje primjene Zakona o krivičnom postupku te koji će zakon ovaj sud primjenjivati.

“Sud BiH nije mogao postupati u ovom predmetu, a poduzeta je milion i jedna radnja protiv mene”, rekao je Debevec.

Advokat Nermin Mulalić, koji brani Mehmedagića, naveo je da se “nalazimo u nepoznatim vodama” kada je riječ o ovom predmetu zbog specijalne situacije koja je u vezi s postupanjem Suda BiH i multipliciranjem problema.

Kazao je da su još od dana hapšenja, 18. decembra 2023. godine, ukazivali da Sud i Tužilaštvo BiH ne mogu postupati u ovom predmetu i da su podnijeli apelaciju Ustavnom sudu BiH.

“Ovaj sud ima obavezu da postupa na način koji će zaustaviti povredu prava na pravično suđenje. Siguran sam da će ovaj sud naći odgovore na sve izazove. Po mom mišljenju, Sud, uz holistički pristup, ima mogućnost da se omogući pravo na pravično suđenje, u postupku u kojem je odlučeno da su ključni koraci u ranim fazama doneseni od Suda, za koji je Ustavni sud rekao da nije nepristrasan”, obrazložio je Mulalić.

Pijukov branilac Ratko Gengo rekao je da za krivična djela koja se stavljaju njegovom branjeniku na teret nemaju osnova da bude nadležan ovaj sud.

“Ova odbrana je ulagala žalbe. Ostalo ostavljamo na ocjenu Sudu”, dodao je Gengo.

Predmet protiv Debevca, Mehmedagića i Pijuka je u nekoliko navrata prebacivan s Državnog suda na Općinski sud u Sarajevu i Posebni odjel Vrhovnog suda. U konačnici, u februaru ove godine je odlučeno da će se voditi pred Posebnim odjelom Vrhovnog suda Federacije.

Debevec je, prema ranijem saopćenju Tužilaštva BiH, optužen za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, krivotvorenje službene isprave, primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem, neovlašteno prisluškivanje i zvučno ili optičko snimanje, te zbog lažnog predstavljanja i kršenja Zakona o ravnopravnosti spolova BiH.

Mehmedagić se tereti za kritvotvorenje službene isprave, kao i za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, dok je Pijuk, s Debevcem, obuhvaćen tačkom optužnice koja ih tereti za lažno predstavljanje i kršenje Zakona o ravnopravnosti spolova BiH.

Sutkinja Posebnog odjela Vrhovnog suda Ajla Papović-Mujan je kazala da će cijeniti prigovore tokom postupka te da je Vrhovni sud donio konačnu odluku i u tom pravcu će se postupati.

Čitanje optuženice i izlaganje uvodne riječi je zakazano za 8. april.

Najčitanije
Saznajte više
Mogu li nadležni u Prijedoru krivično odgovarati za pomaganje ratnih zločinaca?
Pomaganje osuđenih ratnih zločinaca, prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, predstavlja krivično djelo, a Državno tužilaštvo bi, po službenoj dužnosti, trebalo reagovati na činjenicu da je Gradska uprava Prijedor odobrila isplatu pomoći osuđenima za zločine počinjene u selu Zecovi, smatraju sagovornici Detektora.
Pozivi za strožije kažnjavanje napada i govora mržnje u Mostaru
Iako je jasno da Mostar ima problem s nasilnim incidentima i govorom mržnje koji se često vežu za navijačke grupe, ponavljanje ovakvih incidenata bez brzog i adekvatnog odgovora pravosudnih institucija stvara dojam nekažnjivosti, i pored toga što su ova krivična djela lako dokaziva.
Preminuo optuženi za zločine u Žepču
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine