Tužilaštvo je izjavilo žalbu zbog pogrešnog i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u odnosu na oslobađajući dio, kao i zbog odluke o sankciji, uz prijedlog da se ukine oslobađajući dio presude i održi novo suđenje te da se izreknu duže kazne zatvora.
Sud BiH je prvostepenom presudom u julu prošle godine osudio Slavišu Đerića na tri godine, a Nenada Ujića na četiri godine zatvora zbog nečovječnog postupanja prema civilima zatočenim u Rogatici. Istom presudom Zoran Nešković, Panto Pantović i Pero Despet su oslobođeni optužbe, kao i Đerić i Ujić za pojedine tačke. Prvostepenom presudom odbijeno je 15 tačaka optužnice, od kojih je Tužilaštvo odustalo tokom postupka.
Tužilac Dževad Muratbegović je ukazao na pogrešne zaključke Prvostepenog vijeća, među kojima se nalazi i tačka koja se, kako je pojasnio, odnosi na pljačkanje imovine.
“Vijeće je pravilno zaključilo da je došlo do pljačkanja imovine određenih lica, ali je pogrešno izvelo zaključak da nisu nastupile štetne posljedice po oštećene”, kazao je.
Također je rekao da je mišljenja kako je Vijeće pogrešno ocijenilo izjavu svjedoka M-2, koji je bio neposredni očevidac odvođenja Mehmeda Hajrića.
Prvostepeno vijeće je, po jednoj od tačaka, pogrešno zaključilo da iskaz svjedoka P-107 u pogledu identiteta Đerića, kako je naveo Muratbegović, nije takve snage da mu se može vjerovati.
Tužilaštvo se, između ostalog, osvrnulo i na izrečene zatvorske kazne Đeriću i Ujiću i navelo da je Vijeće propustilo da cijeni otežavajuće okolnosti koje su bile na strani optuženih, poput brojnosti radnji prema oštećenim, među kojima je bilo ranjenih, bolesnih te osoba starije životne dobi, kao i iskazanu upornost i bezobzirnost prilikom izvršenja djela.
Sud je Đerića i Ujića, nekadašnje pripadnike Vojne policije, stražare u zatočeničkom objektu “Rasadnik”, proglasio krivim za nečovječno postupanje prema civilima s područja Žepe, Rogatice i Srebrenice u periodu od jula do decembra 1995. godine.
Potiv ove presude žalbe su izjavile Odbrane Đerića i Ujića, između ostalog, zbog bitnih povreda krivičnog postupka i zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kao i odluke o sankciji.
Odbrana Đerića predložila je novo suđenje ili da se u osuđujućem dijelu presuda preinači i da se tačke koje mu se stavljaju na teret odbiju ili da se optuženi oslobodi. Odbrana Ujića predložila je ukidanje oslobađajućeg dijela i održavanje novog suđenja.
Đerićev advokat Goran Dragović je kazao da su u pisanom otpravku žalbe jasno ukazali na sve procesne propuste.
“Bilo je jako puno izmjena i ja sam to nazvao ‘suđenjem iz zasjede’ jer nismo znali od čega se branimo”, rekao je.
Dragović se osvrnuo na pitanje identiteta optuženog i iskaze nekih svjedoka.
“Potpuno je jasno da to nije opis mog branjenika. Mi smo dostavili fotografije i svjedoke, a Vijeće je to potpuno zanemarilo”, pojasnio je.
Također je kazao i da su neki svjedoci njegovog branjenika prvi put spomenuli upravo u sudnici.
Ujićev advokat Veljko Ćivša naveo je da su u ovom predmetu bila tri činjenična opisa – kada su optuženi ispitani, nakon potvrđivanja optužnice te u izmijenjenom optužnom aktu.
Ukazao je i da se optuženima tokom istrage na teret stavljao zločin protiv čovječnosti, a potvrđenom optužnicom ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
“Svi činjenični opisi toliko liče jedan na drugi da ni iz jednog činjeničnog opisa nema kompletan ratni zločin protiv civilnog stanovništva”, rekao je te dodao nema ni subjektivnog odnosa počinioca prema radnji djela.
I Ćivša se osvrnuo na niz tačaka iz presude, te za jednu kazao da takav činjenični opis nije trebao biti ni potvrđen.
Odbrana Neškovića, koji nije došao na ročište zbog zdravstvenog stanja, osvrnula se, između ostalog, na tačku koja se odnosi na pljačkanje imovine. Advokatica Nina Kisić je ukazala da Tužilaštvo u optužnici nije navelo da je stava da su radnje optuženog imale bilo kakve posljedice.
“Kao dugogodišnji krivičar, ja se pitam kako je došlo do optuženja i potvrđivanja”, rekla je advokatica Zorana Čarkić, koja brani Pantovića i Despeta, te dodala da su “džaba trošene riječi jer je presuda u odnose na njene branjenike nedodirljiva”.
Ove Odbrane zatražile su da se odbije prijedlog Tužilaštva kao neosnovan i potvrdi prvostepena presuda.
Apelaciono vijeće će odluku po žalbama donijeti u zakonom predviđenom roku.
