Muriz Sikirić je na poziv Odbrane Harisa Sikire posvjedočio kako se sa desetak mještana iz Papratnice u opštini Kakanj u maju 1992. dobrovoljno javio u Teritorijalnu odbranu (TO) Kakanj i kako su poslati u Brezu, gdje su na Vlahinjama imali obuku.
“Komandir voda je bio Teufik Turudić, a iznad je bio Džemal Hadžić, ne znam koja jedinica”, kazao je Sikirić.
Naveo je da su od Hadžića i Turudića dobili naređenje da idu u akciju na Čemerno.
“Imali smo zadatak da uništimo četiri haubice… ništa drugo”, rekao je svjedok, koji je u septembru 2019. svjedočio na poziv Tužilaštva.
Kazao je da su s njim u akciji bili Senad, Haris i Benjamin Sikira, te Džemal Smolo i drugi. Naveo je da su iz Čemernog zapucali na njih kad su ih vidjeli i da su se kretali prema haubicama. Braniocu Ragibu Hadžiću je potvrdio da je tu bio Haris Sikira.
“Četiri haubice je trebalo gurnuti niz liticu… Svi smo gurali i stavljali eksploziv”, rekao je Sikirić.
Zarobljenike nije vidio, a kako je kazao, za to nije bilo vremena jer je akcija trajala pola sata do 40 minuta. Naveo je da im je rečeno da što prije obave zadatak dok ne dođe podrška s Okruglice.
Svjedok je kazao da je u akciji poginuo jedan borac iz Kaknja, kao i jedan rezervni policajac iz Ilijaša. Dodao je da su Čemerno napustili spustivši se u Mahmutovića Rijeku.
Na pitanja tužioca Adisa Nuspahića, Sikirić je kazao da nije cijelo vrijeme mogao da vidi šta radi Haris Sikira. Potvrdio je svoje navode iz istrage da mu nije poznato šta su drugi radili i da je pokušavao da preživi.
Braniocu Izetu Baždareviću rekao je da Turudić na Vlahinjama nije izdavao naredbe.
Za zločine počinjene u Čemernom u opštini Ilijaš optuženi su Džemal Hadžić, Teufik Turudić, Džemal Smolo, Senad, Haris i Benjamin Sikira, Enes Durak, Mirsad, Nusret i Mirzet Bešlija. Prema optužnici, oni su 10. juna 1992. napali Čemerno – pucanjem, bacanjem bombi, mučenjima i paljenjem imovine – što je za rezultat imalo smrt 30 osoba srpske nacionalnosti.
Na početku ročišta predsjedavajuća Vijeća Minka Kreho saopštila je da se odbija zahtjev branioca Damira Alagića od 15. decembra kojim je zatražio da se ukinu sve do sada provedene radnje i postupak vrati na početak jer je nekadašnji istražni sudija Izet Baždarević učestvovao u ekshumaciji žrtava u Čemernom, a sada je branilac u predmetu.
Kreho se pozvala na zapisnik o ekshumaciji iz maja 1999. godine Okružnog suda u Istočnom Sarajevu povodom otvaranja masovne grobnice, a u kojem se navodi ime istražnog sudije tog suda. Navela je da se u dopisu Kantonalnog suda u Sarajevu navodi da je bio prisutan istražni sudija Baždarević, te je ukazala na tadašnji sporazum o međuentitetskoj saradnji.
Predsjedavajuća Vijeća je kazala da nijedan dokaz ne upućuje da je Baždarević preduzeo bilo kakvu radnju prilikom ekshumacije.
“Dakle, sama činjenica fizičkog prisustva… sama po sebi ne iziskuje izuzeće, jer ne postoji nijedan dokaz da je postupao u svojstvu istražnog sudije”, obrazložila je Kreho.
Nastavak suđenja zakazan je za 5. januar.
