Predizborna kampanja počela je u subotu, 8. i trajat će do sutra, 22. novembra, a tokom dvije sedmice predstavljanja političkih ideja i planova, Detektor je mapirao najmanje 13 izjava koje se odnose na govor mržnje, diskriminatorni govor, negiranje genocida i ratnih zločina, veličanje ratnih zločinaca i druge izjave koje mogu potaknuti na širenje mržnje.
Nalazi monitoringa, kao i pojedinačne označene izjave, objedinjeni su na platformi Odgovorno.st na kojoj Detektor s Transparency Internationalom i “Zašto ne” mapira podatke o pojedinačnoj i institucionalnoj odgovornosti i radu funkcionera u BiH.
Najveći broj mapiranih izjava, ukupno osam, dolazi od Dodika, trenutnog predsjednika SNSD-a koji je kampanju predvodio sa kandidatom Sinišom Karanom, predstavljajući i sebe predsjednikom za kojeg će građani glasati. Karan je jedan od ukupno šest kandidata na izborima koje je ovjerio CIK BiH 1. oktobra. Izbori su u nedjelju, 23. novembra.
Tri puta je mapiran Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS-a, dok je Darko Banjac imao dvije zabilježene izjave mržnje.
Izmjenama Izbornog zakona BiH govor mržnje u predizbornoj kampanji nije dozvoljen kandidatima i pristalicama političkih stranaka, listi nezavisnih kandidata, nacionalnih manjina i koalicija, kao i nezavisnim kandidatima i njihovim pristalicama, te zaposlenima ili na drugi način angažovanim u izbornoj administraciji.
“Nije dozvoljeno koristiti se govorom mržnje, i/ili objaviti ili upotrijebiti slike, simbole, audio i videozapise, SMS poruke, internet komunikacije, društvene mreže i mobilne aplikacije ili druge materijale koji mogu tako djelovati”, stoji u izmjeni Izbornog zakona koji za kršenje predviđa sankcije od 3.000 do 30.000 KM.
Izbori za predsjednika RS-a su raspisani nakon odluke CIK-a o prestanku mandata Miloradu Dodiku, koji je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija. Njemu CIK nije po automatizmu zabranio obavljanje funkcije predsjednika stranke, što je on iskoristio tokom predizborne kampanje i još uvijek traje dopisivanje između institucija o njegovom stranačkom liderstvu.
Milorad Dodik na predizbornom skupu u Foči. Foto: Detektor
Mržnja protiv Bošnjaka
Otvaranje predizborne kampanje za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske Dodik je počeo šireći mržnju prema Bošnjacima, nazivajući ih “muslimanima, često neprijateljima i rušilačkim faktorom Republike Srpske”. Detektor je ranije pisao kako se ovakav način izdvajanja jednog naroda i etiketiranje podvodi pod dehumanizaciju, jednu od faza genocida.
“To je jedan smrad koji se širi iz Sarajeva, vijekovima ovdje ne dozvoljava normalan život“, jedna je od prvih poruka Dodika u predizbornoj kampanji.
On je u obraćanju medijima kazao da je Bosna i Hercegovine propala zemlja u kojoj narodi ne mogu živjeti zajedno. Tu politiku razdvajanja nastavio i na skupu u Istočnom Sarajevu, gdje je kazao da ne smiju dozvoliti dodatnu islamizaciju.
“Šta je napravljeno na istočnoj Ilidži? Samo je omogućeno da muslimanima tu stanuju, je l’ da? Je l’ mislite da je sad to sreća? Pa vi to znate bolje nego ja. Gdje se useli jedan, to je kao da amebe se usele“, poručio je on.
Zbog ove izjave Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) je dan poslije po službenoj dužnosti pokrenula postupak protiv SNSD-a, nakon čega su uslijedile još dvije prijave. CIK BiH je SNSD 18. novembra kaznio zbog govora mržnje sa 30 hiljada KM.
“Ovaj govor iz ovog predmeta sije strah i mržnju i usmjeren je na netrpeljivosti prema drugoj vjerskoj grupi, ljudima koji se percipiraju drugačijim. On održava jaku odbojnost, mržnju i bezrazložan strah prema svemu što je drugačije od vlastite kulture ili etnične i vjerske grupe. Niko ko djeluje u javnom prostoru, a najmanje poličar, ne smije na uvredljiv način govoriti o pripadnicima druge vjere, nacionalnosti, boje kože, socijalnom statusu ili bilo koje druge vrste”, naveo je Suad Arnautović, član CIK-a BiH.
Milorad Dodik. Foto: Detektor
Zbog ove izjave je više prijava upućeno i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine zbog raspirivanja nacionalne, vjerske i nacionalne mržnje, ali su oni predmet proslijedili Okružnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu kao mjesnom nadležnom.
Nakon Dodikove izjave, visoki predstavnik Saveza civilizacija Ujedinjenih nacija (UNAOC) Miguel Ángel Moratinos izrazio je zabrinutost, ističući da njegov govor nije kompatibilan s principima i vrijednostima Ujedinjenih nacija.
“U vremenu kada se društva širom svijeta suočavaju s rastućim govorom mržnje, ksenofobijom i polarizacijom zasnovanom na identitetu, posvećenost održavanju najviših standarda odgovornog javnog diskursa, utemeljenog na poštovanju ljudskog dostojanstva, međunarodnog prava i vrijednosti sadržanih u Povelji UN-a važnija je nego ikad prije”, kazao je on.
Uprkos brzoj reakciji, Dodik je tu izjavu nastavio citirati i na drugim skupovima, poručujući da ne želi da narodi u BiH žive zajedno.
Dodik je, prema monitoringu Detektora, najmanje osam puta širio mržnju kroz izjave koje mogu podstaći na odvajanje Republike Srpske, zabranu naseljavanja drugih naroda u Republici Srpskoj, nazivanje Bošnjaka muslimanima, te širenju mržnje prema ljudima u pokretu.
Nenad Stevandić. Foto: Detektor
Mržnja protiv migranata
Tokom najmanje četiri predizborna skupa, Dodik i njegovi politički saveznici širili su mržnju i diskriminaciju protiv ljudi u pokretu, često ih nazivajući migrantima i karakterišući kao kriminalne zajednice koje siluju žene i djevojčice.
“Svaki dan u izvještajima na Zapadu izlaze izvještaji, silovana ova žena, silovano ovo dijete. Jeste li vidjeli šta su migranti uradili po Engleskoj, hiljade djevojčica su privodili, silovali, nema šta nisu radili. Britanska vlast nije smjela da uđe u proces zato što se bojala revolta muslimana, izbjeglica i migranata koji se tamo nalaze“, kazao je Dodik na predizbornom skupu poručujući da su oni odbili primiti 50 hiljada migranata.
Nihad Suljić, aktivista iz Tuzle, kaže da ovakvo negativno predstavljanje i širenje dezinformacija dodatno dehumanizira migrantsku zajednicu, čemu je i sam svjedočio u kontinuiranom radu s ljudima koji su prolazili kroz BiH.
“Krenimo od toga da u BiH u medijima, političkim govorima, uvijek se koristi riječ migrant što je samo po sebi dehumanizirajuće, ne uzimaju se u obzir svi drugi statusi izbjeglica, tražitelji azila, osoba pod supsidijarnom zaštitom i slično“, kazao je on.
Suljić objašnjava da su posljedice po ljudska prava migranta i izbjeglica još i veće, ukoliko dolaze od osoba sa funkcija i pozicija moći koje mogu svojim narativima uticati na mišljenje građana. On tu promjenu narativa kojom mržnju prenose na migrante vidi u zastarjelim pokušajima širenja mržnje protiv drugih nacionalnosti ili povlačenja pitanja ratnih zločina, genocida i osuđenika.
Političari koriste stari dobri isprobani metod sada kad su iskoristili i ispucali sve te karte na koje su igrali u smislu nacionalizma, to su već istrošene floskule, i sada kad više narodi nisu dovoljni jaki neprijatelji, ne mogu to koristiti da zalude mase pa su sada prešli na migrante i izbjeglice koje predstavljaju kao neprijatelje“, kazao je on.
Predsjednik NSRS-a Nenad Stevandića, koji je poručio da su se jedini suprotstavili politici, prihvata migranata i postavljanja migrantskih kampova.
“Naš je MUP, a nastavit će i ubuduće, prije četiri godine onemogućio bilo kakvo smještanje migranata u RS-u, zaštitio našu djecu, sestre i majke, zahvaljujući i pameti i sposobnosti Karana koji je osmislio takav program rada“, kazao je Stevandić.
Iz iskustva rada sa migrantskom i izbjegličkom zajednicom, Suljić objašnjava da je lično upoznao hiljade ljudi koji su trebali pomoć i da je kroz to iskustvo stekao potpuno drugačiju sliku od one koju predstavljaju tokom predizborne kampanje.
“To su ljudi iz različitih država, kultura, vjera, jezika, dolaze iz različitih razloga, upoznao sam potpuno različite ljude, one koji su bježali od siromaštva, nasilja, političkog progona, ljude koji su prosto željeli da ostvare bolji život u EU, da započnu nove živote“, kazao je on pozivajući građane na solidarnost i empatiju prema ovoj zajednici.
Darko Banjac. Foto: Detektor
Diskriminacija i vrijeđanje LGBT zajednice
Darko Banjac, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, tokom najmanje dva predizborna skupa SNSD-a širio je mržnju protiv LGBT zajednice koristeći pogrdne izraze za politiku Evropske unije koja zagovara jednaka ljudska prava za sve građane, bez obzira na pripadnost i orijentaciju.
Detektor je ranije pisao o tome kako su potezi političkih predstavnika u Banja Luci kroz širenje dezinformacija protiv LGBT zajednice podstakli na širenje mržnje, ali i na fizički napad na predstavnike Povorke ponosa prilikom okupljanja u privatnom prostoru.
Amina Dizdar, koordinatorica programa Sarajevskog otvorenog centra, za Detektor objašnjava da ovakav govor može uticati na stavove javnosti i njihovo djelovanje, podsjećajući na primjer Samre Ćosović Hajdarević koja je pred prvu bh. Povorku ponosa objavila status na svom Facebook profilu navodeći da sve LGBTI osobe treba izolovati, nakon čega se desilo nekoliko napada na pripadnike zajednice.
“Ako osobe izabrane da zastupaju interes svih građana/ki otvoreno pozivaju na kršenje ljudskih prava LGBTI osoba, javnost će to percipirati kao o odobravanje i poticanje na diskriminaciju i nasilje“, kazala je Dizdar.
Banjac je kontekst Evropske unije povezao i s visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom kojeg je optužio da je nametnuo prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske.