Petak, 5 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Bruno Stojić, nekadašnji ministar odbrane takozvane Herceg-Bosne, kojem je odobren prijevremeni izlazak na slobodu, svjestan je svoje uloge u ratu te prihvata odgovornost za svoje zločine, navodi se u odluci za prijevremeno puštanje.

On je iz zatvora u Austriji izašao 7. novembra 2025. godine i otišao u Zagreb, pisao je Detektor.

Stojić i još petorica bivših zvaničnika takozvane Herceg-Bosne – Jadranko Prlić, Slobodan Praljak, Milivoje Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić – osuđeni su na ukupno 111 godina zatvora za zločine počinjene u BiH.

U haškom pritvoru Stojić se nalazio od 2004. godine, a odlukom Mehanizma kaznu je služio u Austriji.

U januaru 2021. odslužio je dvije trećine svoje kazne, a kompletnu kaznu bi odslužio 2. septembra 2027. godine.

Sutkinja Graciela Gatti Santana, predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MMKS), koja je potpisala odluku o puštanju Stojića na prijevremenu slobodu, navela je kako je njegov zahtjev došao godinu dana od njene posljednje odluke kojom odbija prijevremeni izlazak na slobodu.

On je zahtjev uputio u januaru 2025. godine.

U odluci na raniji zahtjev Gatti Santana je navela da zahtjev odbija zbog velike težine njegovih zločina i sumnji u iskrenost njegovog prihvatanja odgovornosti, kritičkog razmišljanja i izražavanja kajanja.

U najnovijoj odluci Gatti Santana navodi kako je Stojićevo ponašanje u zatvoru bilo bez disciplinskih incidenata, te kako je pokazivao vrlo dobro ponašanje u otvorenom pritvorskom režimu, gdje je bio smješten oko pola godine.

U vezi s njegovom rehabilitacijom, austrijske vlasti su navele kako je prošao kroz “pozitivne promjene” tokom odsluženja kazne zatvora, počevši od “racionalizacije i eksternalizacije” svojih zločina do “trenutno jasnog prihvatanja odgovornosti” i čini se svjesnim svoje uloge koju je tada imao.

Tokom sesija s psihijatrima, Stojić je pokazao kajanje i bio je u stanju razumjeti posljedice za žrtve.

“Kriv sam, prihvaćam svoju odgovornost. Kad razmišljam o žrtvama rata i zvjerstvima (ubojstva, silovanja itd.), želim propasti u zemlju. Moram živjeti s tim, ne mogu to poništiti. Volio bih da više nema rata, ni u Hrvatskoj ni bilo gdje drugo u svijetu”, kazao je Stojić na jednoj od sesija, što je citirano u odluci.

Sutkinja Gatti Santana se u vezi sa Stojićevim prijevremenim puštanjem na slobodu konsultirala s troje sudija koji su smatrali da bi njegov zahtjev trebao biti odobren.

“Uzeti zajedno, svi relevantni čimbenici uvjeravaju me da je Stojić dostigao dovoljnu razinu rehabilitacije koja opravdava njegovo uvjetno prijevremeno puštanje na slobodu”, navodi se u odluci, te dodaje da njegovo zdravlje nije bilo prepreka za nastavak boravka u zatvoru.

Za prijevremeni izlazak, Stojić se obavezao ispuniti određene uvjete. Oni, između ostalog, podrazumijevaju, nadzor tijela Republike Hrvatske, predaju putnih dokumenata nadzornom tijelu, obavještavanje o mogućim putovanjima, te predaju hrvatskim vlastima s ciljem prebacivanja u pritvor ukoliko bi to bilo zatraženo.

Stojić se obavezao da neće imati kontakt kojim bi mogao naštetiti, zastrašiti ili na bilo koji drugi način utjecati na žrtve ili svjedoke koji su svjedočili u njegovom ili drugim slučajevima pred MKSJ-om ili Mehanizmom, izuzev sa svjedocima koji su svjedočili u njegovu odbranu.

Najčitanije
Saznajte više
Predstavljen priručnik za odgovorno i profesionalno izvještavanje o pravosuđu
Priručnik “Pravosuđe i mediji: Vodič za izvještavanje o postupanju tužilaštava i sudova”, koji novinarima pruža smjernice za izvještavanje o istragama i sudskim postupcima, predstavljen je s ciljem približavanja rada pravosudnih organa medijima i široj javnosti.
Odobrena Reformska agenda: BiH dobija pristup fondu većem od 900 miliona eura
Evropska komisija je pozitivno ocijenila Reformsku agendu Bosne i Hercegovine koja je ključni korak za dobijanje sredstava Evropske unije za reforme i rast, dok je pred našom zemljom još puno posla, kažu eksperti za praćenje i monitoring evropskih integracija u nadi da će bh. institucije ispuniti sve obaveze u kontekstu potpisivanja i ratifikacije sporazuma o instrumentu i zajmu.
Intenzivan porast digitalnog nasilja prema novinarima u BiH
Schmidt od lokalnih političara očekuje napore za otvaranje pregovora ka EU
Osuđenom za prijetnje sutkinji Seni Uzunović odobrena novčana zamjena kazne