Edvin Kanka Ćudić iz Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), jedan od organizatora konferencije koja je najavljena za petak, 24. oktobra, kazao je da je važno podsjećati, opominjati i obilježavati sjećanje na zločin na kazanima bez obzira što je prošlo 32 godine.
„Važno je uvijek govoriti o Kazanima, jer je to priča o Sarajevu. Našim sugrađanima. Ljudima koji su odvedeni iz svojih stanova samo zato što su nosili drugačija imena. To je zločin koji se najčešće smatra lokalnim pitanjem, a i tada je prilično potiskivan iz javnog prostora“, kazao je on.
Kanka Ćudić je kazao da su vlasti prilikom podizanja spomenika na Kazanima iskazale jačinu svoje moći i pokazala kako se žrtve ne bi trebale komemorirati.
„Imamo podignut spomenik na Kazanima. No, ta ploča je u funkciji negiranja zločina. Kao organizacija civilnog društva, prilikom podizanja spomenika, smatrali smo da na njemu mora postojati kontekst događaja, ali i broj žrtava koji odgovara činjenicama“, kazao je on
On je dodao da svake godine na godišnjicu u oktobru objavljuj osmrtnicu u Oslobođenju kao trajni spomen na sve žrtve.
Iz jame na Kazanima nakon rata su, u više ekshumacija, izvađeni posmrtni ostaci 23 žrtve, od kojih je 15 identifikovano, a prema podacima Instituta za nestale osobe BiH, riječ je o pet žrtava ženskog spola i deset muškog, starosti od 27 do 66 godina. Dvije žrtve su ukrajinske nacionalnosti, dvije hrvatske, jedna žrtva bošnjačke nacionalnosti i deset žrtava srpske nacionalnosti.
Tačan broj ubijenih i bačenih u jamu na Kazanima do danas nije utvrđen.
Okrugli sto o značaju inkluzivne komemoracije, izazovima i uspjesima konstruktivne memorijalizacije u procesu suočavanja s prošloću i tranzicijske pravde u Bosni i Hercegovini organizuje Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), Friedrich Ebert Stiftung BiH (FES BiH) i Pro Peace BiH (bivši ForumZFD BiH).
Pored razgovora panelista na okruglom stolu, Ćudić dodaje da će na događaju historičar i novinar Bert Hoppe održati predavanje o suočavanju s prošlošću kroz primjer Njemačke u suočavanju sa holokaustom, te kako se država i društvo odgovorno odnose prema prošlosti.
„Sarajevsko suočavanje s prošlošću je ono sa Kazanima, beogradsko suočavanje s prošlošću je genocid u Srebrenici. Zagrebačko suočavanje je zločin u Ahmićima. Međutim, živimo u takvom vremenu da se pojmom suočavanje s prošlošću itekako manipulira“, kazao je on.
Ova publikacija je treća u nizu UDIK-a, koji je u prethodne dvije dokumentovao presude koje se odnose na zločin na Kazanima.
„Osim presuda, knjiga donosi i dopunjeni dio o (re)ekshumacijama žrtava, a koji je nastao na osnovu podataka dobijenih od Instituta za nestale osobe BiH“, kazao je Ćudić, dodajući da će publikacija biti besplatna i dostupna javnosti na upit mailom.
Kanka Ćudić poziva sve građane da se pridruže okruglom stolu, objašnjavajući da je UDIK uvijek usmjeren prema građanima sa ciljem da informišu građane o zločinima kako žrtve ne bi bile zaboravljene, ali i zvaničnike zbog njihove uloge u izgradnji pomirenja.
„U slučaju obilježavanja godišnjice Kazana, na okruglom stolu se očekuje prisustvo i političkih struktura, jer ako se o Kazanima i spomeniku koji je podignut na Trebeviću i dalje dosta govori u javnosti, onda to znači da suočavanje sa zločinima Mušana Topalovića Cace i pripadnika Desete brdske brigade Armije RBiH još uvijek traje“, kazao je on.
Za ubistva počinjena na Kazanima te neprijavljivanje krivičnog djela i počinilaca tokom i neposredno nakon rata osuđeno je 14 pripadnika Desete brdske brigade Armije BiH.
