Iz Državnog tužilaštva su za Detektor naveli da su zaprimljene dvije krivične prijave za Knjeginjića, od kojih se jedna odnosi na organizovanje peticije protiv Dana bijelih traka u Prijedoru.
“S obzirom da su predmeti u fazi prethodnog kaznenog postupka – faza prijave ili istrage, nismo u mogućnosti davati više informacija ili detalja“, navodi se u odgovoru Tužilaštva BiH.
Arslan Dučić, vijećnik u Općinskom vijeću Novo Sarajevo, kaže da je podnio krivičnu prijavu protiv Knjeginjića, jer je u Prijedoru skupljao potpise da se zabrani Dan bijelih traka. On je zbog toga u svojstvu svjedoka saslušan u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA).
“Ono što sam prijavio jeste da je to mene uznemirilo kao pripadnika bošnjačke nacionalnosti, da je to zakonom propisano kao kažnjivo. Sada je na Tužilaštvu šta će dalje uraditi“, kaže Dučić i dodaje da je, prema njegovim informacijama, protiv Knjeginjića krivičnu prijavu podnijelo još jedno udruženje.
Detektor je ranije pisao da je Knjeginjić, kojeg je Vrhovni sud Republike Srpske pravosnažno osudio na osam godina zatvora zbog ratnog zločina, odnosno učešća u ubistvu civila u martu 1994. u Prijedoru, na online platformi pokrenuo peticiju “Stop ‘Danima bijelih traka’”, što je podijelio na svojim društvenim mrežama te pozivima uživo.
“Želim ukazati mojim sugrađanima da ovakvim postupcima, naočigled svih nas, organizatori, podržavaoci i učesnici manifestacije ‘Dani bijelih traka’ sipaju blato po srpskom narodu. Još je alarmantnije da vlast grada Prijedora, za sve vrijeme ‘šenlučenja’ po gradskim ulicama, to mirno posmatra i prećutno odobrava”, stoji u tekstu peticije.
“Pomozite da odstranimo kancerogeno tkivo koje svakim danom, pred našim očima, raste i postaje sve veće i veće”, pisalo je u objavi na profilu Aleksandra Knjeginjića na društvenoj mreži Facebook, gdje je objavljena njegova fotografija na kojoj se vidi kako prikuplja potpise.
Edin Ramulić, iz Udruženja “Jer nas se tiče“, koje organizuje Dan bijelih traka, a koji je bio zatočen u prijedorskom logoru “Trnopolje“, kaže da je dobro da je Tužilaštvo reagovalo na ove aktivnosti.
“On više ne sjedi na trgu, i to je neki napredak. Treba na svaki dim reagovati, jer kada vatra dođe i rasplamsa se, onda je prekasno. Ali se bojim ako budemo reagovali tamo gdje nema pravnog osnova da se dođe do sudske odluke, da će se samo potrošiti resursi i da će to osnažiti one koji se upuštaju ove stvari da to rade ubuduće. Daleko je veći problem ako prijava bude odbačena nego da je nema nikako“, smatra Ramulić.
Tekst peticije na platformi Peticije.online. Foto: Screenshot, Peticije.online
Ćamil Duraković, potpredsjednik entiteta Republika Srpska, na svome Facebook profilu objavio je da je protiv Knjeginjića podnio krivičnu prijavu jer je putem društvene mreže Facebook uputio direktne prijetnje njemu i jednom od uposlenika njegovog kabineta.
“Aleksandar Knjeginjić nije samo neko ko širi govor mržnje i ugrožava sigurnost žrtava, on je osuđeni ratni zločinac, čovjek koji je u martu 1994. godine, zajedno s trojicom saučesnika srpske nacionalnosti, učestvovao u svirepom ubistvu starijeg i nemoćnog bračnog para bošnjačke nacionalnosti. Umjesto da kao takav bude izolovan iz društva, kao opasnost po civilizacijske vrijednosti i sigurnost svih građana, Knjeginjić danas slobodno hoda i djeluje, kao neka vrsta seoskog kabadahije, kojeg aktuelna vlast ne samo da ne sankcioniše, već mu – ćutanjem, pasivnošću i atmosferom nekažnjivosti – daje prećutnu podršku“, objavio je Duraković 25. jula.
Dan bijelih traka obilježava se u Prijedoru, ali i širom svijeta svakog 30. maja, u znak sjećanja na 1992. godinu, kada su Bošnjaci, Hrvati i ostali nesrbi prilikom kretanja u Prijedoru i okolini bili primorani da stavljaju bijele trake na ruke i tako označavali i svoje kuće.
Haški tribunal je u najmanje dvije pravosnažne presude utvrdio da je nesrpsko stanovništvo Prijedora bilo primorano da “u znak lojalnosti srpskim vlastima” izvjesi bijele plahte pred svojim kućama i nosi bijele marame na ruci. Tribunal je u presudama utvrdio da je više hiljada ljudi ubijeno tokom rata u Prijedoru, kao i da su kroz logore prošle hiljade Bošnjaka i Hrvata.
Bijele trake, kao sudski utvrđene činjenice, ranije su negirale i različite grupe iz Prijedora, poput “Samopoštovanja” i “Principa”, koji su prije tri godine uticali na zabranu mirne šetnje povodom Dana bijelih traka, a konstantno su svojim narativima negirali postojanje bijelih traka, te etiketirali aktiviste koji se bore za izgradnju spomenika ubijenoj djeci Prijedora.
Nakon ove zabrane, Detektor je u svom istraživanju otkrio povezanost ove dvije organizacije sa gradskim vlastima, političkom partijom Ujedinjena Srpska u Prijedoru, ali i kako su veličali ratne zločince i pružali podršku ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Knjeginjić je ranije osuđen u Sjedinjenim Američkim Državama za prevaru u stjecanju američkog državljanstva. U presudi je navedeno da je prikrio optužnicu prema kojoj je 1994. godine učestvovao u ubistvu dva bošnjačka civila, bračnog para, zbog čega je osuđen na 12 mjeseci zatvora, a tada naređeno je i njegovo izručenje Bosni i Hercegovini.
