Kolona službenih automobila pod policijskom pratnjom došla je pred Palatu predsjednika na dan kada je premijer entiteta medijima saopštio da podnosi ostavku. Iz jednog automobila, koji je i ranije koristio izašao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i doskorašnji predsjednik Republike Srpske.
Malo prije njegovog pojavljivanj, iz automobila su izašli i članovi njegovog obezbjeđenja. Jedan od njih je tražio od prisutnih policajaca Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske da legitimišu novinara koji je snimio njihov dolazak pred palatu. Iz MUP-a o angažovanju policajaca na ovaj način od strane obezbjeđenja bivšeg predsjednika nisu odgovorili.
U obraćanju medijima, zajedno sa Željkom Cvijanović, Radovanom Viškovićem i Nenadom Stevandićem o ostavci premijera, Dodik je sebe i dalje nazivao predsjednikom.
“Ustav jasno predviđa proceduru. Ja ću kao predsjednik obavijestiti Narodnu skupštinu o tome, Narodna skupština će odlučivati, tek nakon toga, kada se to desi, tek onda je moguće da kao predsjednik obavim konsultacije i predložim novog mandatara“, rekao je Dodik istog dana kada je Sud BiH donio pravosnažnu odluku o oduzimanju njegovog mandata.
Profesor Ustavnog prava Milan Blagojević izjavio je za Detektor da sa pravne strane nije moguće da Dodik vrši funkciju predsjednika, kao i da se ovakvim djelovanjem povređuje zakon i ustav. On navodi da u Krivičnom zakonu BiH piše da pravne posljedice presude nastupaju danom njene pravosnažnosti.
“U krivičnom postupku kada se uloži žalba i kada Žalbeno vijeće donese presudu, dan donošenja žalbene presude je po tom zakonu i dan pravosnažnosti presude. Žalbena presuda u krivičnom predmetu protiv Dodika je nesporno donesena 12. juna 2025. godine i taj dan je ona postala pravosnažna, pa je u skladu sa tim postala i pravosnažna mjera zabrane obavljanja funkcije predsjednika Republike“, pojašnjava Blagojević.
Dolazak Dodika i obezbjeđenja pred Palatu predsjednika. Foto: Detektor
Smatra da je 12. juni dan od kada Dodiku više nije dozvoljeno da bude predsjednik, ali i da je i Sud BiH napravio grešku jer je tek 1. augusta objavio da je otpremljena presuda.
“Kada je već donio 12. juna žalbenu presudu onda je tog dana trebao ili najkasnije narednog dana samo obavijestiti javnost da je na sjednici Žalbenog vijeća donesena presuda i kakav je sadržaj te presude, a da će pisani otpravak biti izrađen i strankama dostavljen u zakonom propisanom roku, a to je najdalje 30 dana“, smatra Blagojević.
On kaže da je Sud BiH tako postupio, razjasnio bi u javnosti mnoge nedoumice, i Narodnoj skupštini RS-a dao na znanje da on nije više predsjednik.
“U tom periodu NSRS je tokom jula održala nekoliko sjednica i ona je donijela, ono što sam ja vidio, tri zakona. Jedan je Zakon o organskoj proizvodnji, drugi je Zakon o platama zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave, treći Zakon o izmjeni i dopuni porodičnog zakona RS-a. Sva tri zakona su već objavljena u Službenom glasniku RS-a, a ne mogu se objaviti bez potpisanog ukaza predsjednika RS-a, što znači da je Milorad Dodik u funkciji predsjednika u julu potpisao ukaze o proglašenju zakona, iako je donesena presuda“, kaže Blagojević.
Na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske 22. augusta, Dodik je predstavljen kao predsjednik entiteta.
Kazao je da su mu “u Sarajevu sudili muslimani i to u svim postupcima“ te da “jedan čovjek nema pravo da nameće zakone“, govoreći o visokom predstavniku Christianu Schmidtu jer je zbog nepoštivanja njegovih odluka osuđen. Rekao je da se svi zakoni i propisi moraju usvojiti u NSRS-u da bi bili validni, a ne u Parlamentu BiH.
Opozicija na sjednici ga naziva bivšim predsjednikom.
Ranije je na sjednici prihvaćena ostavka premijera RS-a Radovana Viškovića, a u nastavku će NSRS razmatrati raspisivanje referenduma zbog oduzimanja mandata Dodiku.
Milorad Dodik u Narodnoj skupštini Republike Srpske tokom rasprave o nepoštivanju presuda Ustavnog suda BiH. Foto: Detektor
Centralna izborna komisija je donijela odluku o oduzimanju mandata Miloradu Dodiku, nakon što je Sud BiH 1. augusta objavio da ga je pravosnažno osudio na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija. U međuvremenu mu je kazna zatvora zamijenjena novčanom.
Jedna od stavki na koju se žalio Dodikov pravni tim je i retroaktivna primjena oduzimanja mandata, jer je kao datum prestanka određen 12. juni, dok je odluka o prestanku mandata donesena 6. augusta.
Prema Izbornom zakonu BiH na osnovu kog je Dodik i izabran za predsjednika entiteta, izabranom organu vlasti prestaje mandat prije isteka vremena danom pravosnažnosti sudske presude kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili duže.
Nakon presude, Ministarstvo inostranih poslova zatražilo je od Dodika da vrati diplomatski pasoš.
Nakon odluke Suda, Dodik je takođe službenim automobilima, uz protokol i oružanu pratnju, boravio i na narodnom zboru u Moštanicu kod Kozarske Dubice, dan kasnije u Doboju, potom u Trebinju.
Nekoliko dana nakon odluke CIK-a, Dodik se pohvalio da je višečlanoj porodici Petrović iz Banjaluke poklonio stan. U izjavi koju su prenosili mediji iz Republike Srpske navodi se da je izjavio da je kao predsjednik obezbijedio sredstva da se ovoj porodici kupi stan u Banjaluci, koji oni već koriste.
U Službenom glasniku Republike Srpske broj 70. od 12. augusta, objavljen je i ukaz o dodjeli odlikovanja za naročite zasluge u promovisanju i njegovanju porodičnih vrijednosti, očuvanju tradicije, kao i za poseban doprinos u povećanju nataliteta Republike Srpske. Ordenom Krst Milosrđa odlikovani su Milan i Nemanja Petrović, a ukaz je 6. augusta potpisao Dodik.
Sekretar kabineta predsjednika RS-a Jelena Pajić Baštinac kratko je rekla za Detektor da drugostepena presuda Suda BiH još uvijek nije uručena, te da se tek danom uručenja ona može smatrati izvršnom i od tog momenta eventualno postoje obaveze za postupanje.
“S obzirom da mi nismo zaprimili presudu, odluka CIK-a nije izvršna. Ne postoji mogućnost da se primjenjuje od 12. juna zato što ni predsjednik Milorad Dodik, pa ni Miloš Lukić kao drugooptuženi nisu ni znali da je presuda donesena. To je bila zatvorena sjednica Vijeća na kojoj se vijećalo i glasalo, i o njenoj izvršnosti možemo da pričamo tek kad se sazna za nju, kad se uruči licu na koje se odnosi“, rekla je za Detektor.
Ona navodi da se ne može nijedan akt primjenjivati ako se ne zna za njega.
“Ne možemo se ponašati u skladu s njim, ne znajući da on postoji. Dakle, tek u momentu kad neko uruči dokument, odnosno dostavi mu se uredno, onako kako je zakonima propisano, na dostavnicu da se vrati, da i sud ima dokaz da je dostavljeno, onda možemo pričati o svemu što proizvodi takva odluka, odnosno njene posljedice“, izjavila je Pajić Baštinac.
Dodik tokom obraćanja medijima na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu. Foto: Detektor
Na pitanje da li Dodik vrši krivično djelo zloupotreba službenog položaja ili funkcije korištenjem javnih resursa i nakon odluke CIK-a i Suda BiH, Blagojević navodi da postoji nedorečenost krivičnog djela neizvršenje presude i odluka Ustavnog suda i presuda Suda.
“Izvršilac tog krivičnog djela, onako kako su ga napisali, može biti samo službeno lice u institucijama BiH, entiteta i jedinica lokalne samouprave. De jure, on od 12. juna nije predsjednik Republike i time nije ni službeno lice, pa on šta god da radi, uključujući i ovo što vi kažete ne može biti izvršilac tog krivičnog djela, kako su ga usvojili“, smatra on.
Odlukom kabineta predsjednika Republike Srpske, prije nekoliko dana oduzet je dosadašnji službeni automobil potpredsjedniku iz reda bošnjačkog naroda Ćamilu Durakoviću, koji je za Detektor rekao da već neko vrijeme nema komunikaciju s Dodikom.
U razgovoru za Detektor, Duraković kaže da već duže vrijeme nema komunikaciju s Dodikom, te da je licemjerno da se čovjeku kojem je oduzet mandat ništa ne uskraćuje, a da se njemu uskraćuju sredstva za rad koja mu po pravu pripadaju.
“Onog dana kada je CIK donio odluku da mu se oduzima mandat, on je taj dan i uradio ovo, promijenjeno nam je službeno vozilo, gdje smo dobili tehnički neispravno vozilo, mnogo starije vozilo, zatim prekinut je ugovor o stanarini gdje sam ja stanovao“, rekao je Duraković, navodeći da je prekinut ugovor i za savjetnika na kojeg su imali pravo po unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji te da se službeni nalozi više ne potpisuju.
Govori da su institucije u entitetu podređene Dodiku.
“Te institucije mu se i dalje stavljaju na raspolaganje, počev od MUP-a RS-a koji i dalje vrši zaštitu ličnosti koja nema mandat predsjednik, do kabineta i Vlade koji mu daju javne resurse na raspolaganje. To je sad pitanje pravnog sistema i da li ga uopšte imamo i način na koji ga imamo“, smatra Duraković da su u pitanju nova krivična djela, ne samo Dodika.
Tegeltija, Dodik i Cvijanović na sjednici Narodne skupštine. Foto: Detektor
Jedan od najglasnijih opozicionara u Republici Srpskoj, Igor Crnadak, danima već za Dodika koristi termin “bivši predsjednik“. Kaže i da se Republika Srpska nalazi u svojevrsnoj krizi, gdje nema ni predsjednika ni funkcionalnu vladu.
“U ovom trenutku je važno da ponovo dobijemo funkcionalne institucije. Republika Srpska, koliko se ja sjećam, nije nikada bila u situaciji da nema ni predsjednika ni Vladu, kao što je i Višković prije par dana uveo u tehnički mandat“, kaže Crnadak koji je uputio apel da Narodna skupština što prije izabere vršioca dužnosti predsjednika.
On je podsjetio i na situaciju iz 2007. godine kada je nakon smrti Milana Jelića izabran vršilac dužnosti predsjednika, tadašnji predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić.
U javnosti se ovih dana govorilo da bi Dodik mogao da prebaci predsjednička ovlaštenja na nekog od potpredsjednika, kao što je tokom bolovanja na Davora Pranjića, potpredsjednika iz reda hrvatskog naroda, koji nije odgovarao na pozive novinara Detektora.
Blagojević kaže da bi bilo pravno ništavno da je Dodik dao ovlaštenja bilo kome nakon 12. juna.
Politički analitičar Velizar Antić napominje da u zavisnosti od vanjskih pritisaka treba posmatrati da li će Dodik da se ponaša kao da i dalje ima mandat.
“Iz njegove perspektive, ne radi se ni o kakvoj uzurpaciji već o odbrani Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH, ali i Ustava RS-a. Pošto nema realne moći i snage koja bi sa državnog nivoa ovo ponašanje sankcionisala, postoji mogućnost da do sljedećih izbora sve ostane kao što je i bilo“, smatra on.
Za njega ova opcija znači apsolutnu radikalizaciju i hodanje po samoj ivici jer bi, sa stanovišta Suda BiH i državnog nivoa, ovakvo ponašanje predstavljalo direktno kršenje Ustava BiH, kao i Ustava RS-a, a Dodik bi se našao pod više krivičnih prijava i rizikovao bi mnogo godina robije onog trenutka kada izgubi političku moć i uticaj.
“Zato i nisam siguran da je spreman da toliko rizikuje i verujem da će na kraju prihvatiti da se održe prijevremeni izbori za novog predsjednika, kaže Antić.
Izborni proces je u nadležnosti CIK-a, u što spada kako donošenje odluka o potvrđivanju prestanka mandata, tako i naknadni izbori na ovu funkciju. CIK ima obavezu i da prijavi Tužilaštvu BiH sve radnje koje bi mogle predstavljati osnove sumnje da je izvršeno neko novo krivično djelo, o čemu je Detektor ranije pisao.
U odnosu na izrečene mjere sigurnosti, kako navode iz Suda BiH, iste se izvršavaju odlukom nadležnog organa, u konkretnom slučaju CIK-a koji je Dodiku oduzeo mandat. Iz CIK-a do objave ovog teksta nisu odgovorili na upit Detektora da li su izvršene mjere po presudi i kako će reagovati ako nisu.