Ponedjeljak, 28 septembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Nakon što su Ujedinjene nacije (UN) prošle godine usvojile Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, Pariz je postao jedna od prvih evropskih prijestolnica u kojima je izgrađen i otvoren spomenik žrtvama srebreničkog genocida.

Spomenik je izrađen i postavljen na inicijativu Udruženja “Međunarodna solidarnost BiH – Francuska” (SIBH-France), a predsjednik ovog udruženja Jacques-Olivier David ranije je za Detektor potvrdio da je Rezolucija bila odlučujući razlog da vlasti glavnog grada Francuske daju odobrenje za izgradnju spomenika.

Spomenik su otvorili gradonačelnica Pariza Anne Hidalgo i član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, koji je iskazao zahvalnost francuskim vlastima zbog njihovog kosponzorstva Rezolucije.

“Sjećanje na genocid u Srebrenici mora biti temelj za izgradnju bolje, sigurnije i pravednije budućnosti, jer samo istinom, poštovanjem žrtava i odgovornošću možemo osigurati da se genocid nikada ne ponovi”, dodao je Bećirović.

U Parizu od 2016. godine postoji Ulica Srebrenica, obilježena pločom koja govori o zločinu koji se dogodio u ovom gradu u julu 1995., a ideja za spomenik došla je nakon što su organizatori obilježavanja godišnjice genocida u Parizu godinama vlastima ukazivali na činjenicu da dotadašnje mjesto obilježavanja nije prikladno i dostojanstveno za komemoraciju i odavanje počasti žrtvama.

Nakon dugogodišnjeg lobiranja i razgovora s predstavnicima vlasti te traženja podrške drugih srodnih udruženja, SIBH-France je dobio dozvolu za izgradnju spomenika na poznatom groblju. Svake godine ovo groblje posjeti više od tri miliona turista zbog brojnih spomenika, ali i činjenice da je ono posljednje počivalište poznatih književnika i umjetnika.

“Projekt spomenika u 20. okrugu Pariza i uvrštavanje Međunarodnog dana sjećanja na genocid u pariški memorijalni kalendar jednoglasno su izglasali prisutni vijećnici Pariskog vijeća”, pojasnio je David za Detektor.

Spomenik žrtvama genocida u Srebrenici izgrađen je u aleji memorijalnih spomenika, pored spomenika žrtvama genocida u Ruandi počinjenog 1994. godine, kada je u ovoj zemlji ubijeno oko 800.000 ljudi, ali i drugih spomenika, poput onog u čast francuskim vojnicima koji su poginuli tokom Drugog svjetskog rata.

Autor spomenika je bosanskohercegovački vajar Admir Halilović, a na spomeniku je ucrtana karta BiH i ispisan tekst o genocidu.

Osim dozvole za izgradnju, Pariz je dao doprinos i doniranjem zemljišta za spomenik.

Nakon izgradnje spomenika, naredne aktivnosti SIBH-a bit će usmjerene na izmjenu teksta koji sada stoji na ploči u Ulici Srebrenica, a u kojem je navedeno da se tim spomenikom odaje počast “žrtvama masakra” – umjesto genocida.

Haški tribunal, Sud BiH te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora – za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine.

Kroz više presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju utvrđeno je da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid u kojem je ubijeno više od 7.000 muškaraca i dječaka.

Najčitanije
Saznajte više
Udruženja žrtava traže zaštitu Memorijalnog centra Srebrenica od diskreditacije
Nakon što je direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić javno upozorio da ima informaciju o mogućem upadu specijalnih policijskih snaga u Centar i izuzimanju dokumentacije, sagovornici Detektora tvrde da se radi o pokušaju diskreditacije Suljagića i Memorijalnog centra.
Poziv EU da sankcioniše zvaničnike Srbije i Republike Srpske zbog veličanja Mladića
Zbog nedavne sahrane, za koju su korišteni državni resursi, i veličanja Ratka Mladića, osuđenog za genocid i druge zločine u BiH, profesor David Pettigrew i Inicijativa “Svijet za Bosnu”, koja okuplja udruženja građana u dijaspori, od evropske komesarke Marte Kos zatražila je da se zaustavi finansiranje Evropske unije prema Srbiji i uvedu sankcije zvaničnicima Srbije i Republike Srpske koji su imali ulogu u veličanju Mladića.
Otvaranje spomen-sobe žrtvama s područja Vlasenice
CIK ponovno kaznio političke stranke na ukupno 23.000 maraka