Nakon što se nedavno dobrovoljno prijavio u Državno tužilaštvo, u pratnji advokata, kao osumnjičeni za napad na ustavni poredak, predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku je ukinut jednomjesečni pritvor, koji mu je ranije Sud BiH odredio zbog neodazivanja pozivu za saslušanje. Umjesto pritvora, izrečena mu je mjera zabrane.
On se mora jednom u dvije sedmice, svaki drugi ponedjeljak, javiti u policijsku stanicu u Laktašima od osam do 12 sati.
Penzionisana sutkinja Azra Miletić vidi ovakvu mjeru kao pogrešnu, kao i činjenicu da Tužilaštvo nije tražilo pritvor, nego je ocijenilo da je Dodik “postao dostupan”.
“Ako nema opasnosti od bjekstva, ima opasnost od ponavljanja krivičnog djela kao pritvorski razlog. Čovjek to non-stop radi. Samo što je izašao, on je popljuvao taj isti sud. Znači, ovdje se očigledno radi o političkim stvarima”, smatra Miletić.
Ovakvo postupanje, u kome se istraga protiv Dodika i još dvije osobe vodi zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo “napad na ustavni poredak”, problematično je i Kasimu Trnki, bivšem sudiji Ustavnog suda BiH i profesoru ustavnog prava.
“Ako je ovo signal da se rušenje ustavnog poretka ovako blago procesuira, onda je to valjda poruka i svim drugim – a imamo ih, nažalost, sa svih strana – koji hoće da ruše ustavni poredak BiH, da će, i ako ih bude proganjalo pravosuđe, proći jeftino kao i Milorad Dodik”, navodi Trnka.
Bivši sudija Državnog suda Branko Perić, analizirajući rješenje, kaže kako Dodiku nisu izrečene mjere zabrane zbog opasnosti od bjekstva, jer su to one koje predviđaju zabranu napuštanja mjesta boravišta, prelazak državne granice i oduzimanje putnih isprava. Za mjeru obaveznog javljanja policiji kaže kako je to samo dodatna mjera koja osigurava druge mjere zabrane.
“Ovdje tužilac u zahtjevu uopće nije tvrdio da postoji opasnost, tako da je to potpuno nezakonito izrečena mjera i od strane tužioca prijedlog nije u skladu sa zakonom, niti je odluka Suda u skladu sa zakonom”, dodaje Perić.
On navodi kako je Sud bio zatečen konfuzijom i dogovorom Tužilaštva s Dodikom, te su sudije prihvatile nešto što im je servirano. A za njega je izrečena mjera potpuno besmislena, te navodi da je sam nikada nije izrekao u svojoj sudijskoj praksi.
“Besmislene su sve mjere kad država ne želi, ne može, ne zna da sprovede mjere. Ako se neko ne odaziva pozivu suda, slijedi, po zakonu, prinudno dovođenje. Ono nije ni pokušano, s nekim obrazloženjima koja su više političke nego pravne prirode. Tako da je javnost dovedena u neku situaciju da u suštini ne zna šta se događa”, pojašnjava Perić.
Govoreći o postupcima koji su prethodili ročištu za izricanje mjera Dodiku, Miletić navodi kako je dolazak Dodika u Tužilaštvo suprotan zakonskoj proceduri. Dodaje i da to nije prvi slučaj kada se neko dobrovoljno predao pravosudnim organima, ali je ovog puta postupljeno mimo procedure.
“Ne može se javiti tužiocu. Za njega stoji potjernica i naredba, rješenje o pritvoru Suda, a ne tužioca. Znači, javljate se Sudu, odnosno Sudskoj policiji i idete u pritvor sudski. A onda sudija obavijesti tužioca”, kaže Miletić.
Azra Miletić. Foto: Detektor
Advokatica i bivša sutkinja Državnog suda Mira Smajlović ne slaže se sa svojim bivšim kolegama i smatra da je Tužilaštvo moglo pregovarati s Dodikom, koji je imao legitimitet da se javi upravo Tužilaštvu.
“Sud je u jednoj procesnoj situaciji odredio pritvor, ali Tužilaštvo vodi istragu i po njihovom prijedlogu je pritvor i određen. Mogao je on da komunicira sa Tužilaštvom, u smislu da sebi obezbijedi neki procesni položaj, koji smo vidjeli da je obezbijedio”, pojašnjava Smajlović.
Ipak, slaže se s kolegama u jednom – za sve druge građane bi procedura bila da se jave, da ih Sudska policija sprovede i da onda tužilac uzme izjavu.
“Ali to je sve unaprijed bilo već dogovoreno, tako da praktično se to sve kao na pokretnoj traci odvijalo. A Tužilaštvo je ovlašteno da pregovara sa licima i da obezbijedi prisustvo na ovaj način. Za dalje ne znam taj aranžman njegovog pojavljivanja u Sudu”, navodi ona.
Prema njenom mišljenju, mnogo zanimljivija je mjera koja je Dodiku određena, koju smatra preblagom.
“Samo javljanje, šta to znači? Šta je garancija da će on biti dostupan državnim organima? Čime su Tužilaštvo i Sud obezbijedili da će on mjerom što će se jednom u dvije sedmice javljati policijskom organu obezbijediti njegovo prisustvo. Nema logike”, kaže Smajlović.
Analizirajući rješenje i samo ročište, Miletić kaže kako ročišta za određivanje pritvora nisu javna i kako je ovo Dodiku održano prema zakonu, ali da je presedan jer ranije praksa Suda nije bila takva. Brojni su, dodaje, razlozi zbog kojih ročište nije javno, kao što je iznošenje dokaza i detalja iz istrage, te bi ono trebalo da bude samo suprotstavljanje argumenata tužilaštva i odbrane, na osnovu kojih sudija za prethodni postupak donosi kvalitetnu i pravednu odluku.
“Nakon toga služba za odnose s javnošću može saopštiti – održano je ročište, donesena je ta odluka. A kod nas se sve to pretvorilo u javne sjednice. Kome god se određivao pritvor, to su pune sale, zavisi o kome se radi. E sad jedino se sjetili da je isključena javnost kad je Dodik, da njega ne povrijede”, smatra Miletić.
Ona pojašnjava kako sudija za prethodni postupak u ovakvim slučajevima nema mnogo slobode da djeluje, nego je odgovornost na tužilaštvu koje provodi istragu i predlaže sudu određene mjere i radnje. Predmet je, dodaje, pod kontrolom suda tek kada optužnica bude potvrđena.
Dodik, Stevandić i Višković. Ilustracija: Detektor
Za Trnku su problematični i izvještaji pojedinih medija da su se u cijeli slučaj “umiješali i ‘posrednici’” prije svega iz međunarodne zajednice, koji su vršili pritisak na domaće institucije.
“On je sljedeći dan, na nekom mitingu, ponovio iste teze gdje je rekao da je cilj RS-a i srpskog naroda da se spoje sa Srbijom, što znači da direktno dovodi u pitanje teritorijalni integritet BiH. Ja pretpostavljam, iako je to politička izjava, da je ona na neki način i odgovor tim posrednicima s kakvim nosiocem destruktivnih snaga imaju posla”, kaže Trnka.
Sud BiH je ranije na prijedlog Državnog tužilaštva odredio pritvor Miloradu Dodiku, premijeru ovog entiteta Radovanu Viškoviću te predsjedniku Narodne skupštine RS-a Nenadu Stevandiću nakon što se nisu odazivali na pozive za saslušanja.
Ubrzo nakon što su se oglušili o pisane pozive, Tužilaštvo je Sudskoj policiji BiH dalo nalog za njihovo dovođenje na saslušanje zbog neodazivanja na poziv. Nakon ovog Sudska policija je za privođenje zatražila i asistenciju SIPA-e, koja je takvu akciju pravosudnih institucija proglasila kao visokorizičnu.
Uslijedila je i unutrašnja potjernica za Dodikom, Stevandićem i Viškovićem, a Interpol je odbio zahtjev BiH da se za njima raspiše međunarodna potjernica.
Državna agencija za istrage i zaštitu u aprilu ove godine pokušala je izvršiti hapšenje Dodika ispred zgrade Vlade RS-a u Istočnom Sarajevu, ali su ovu akciju spriječili pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a.
Nakon Dodikovog javljanja u Sud, ponovljen je scenarij i s Viškovićem i Stevandićem, kojima je pritvor ukinut, uz mjere javljanja jednom u 14 dana. Obojica su prethodno pristupili u prostorije Tužilaštva BiH, o čemu je Detektor izvještavao.
Dodik je u drugom predmetu, za nepoštovanje odluka visokog predstavnika, prvostepeno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika entiteta. Istom presudom je krivnje oslobođen Miloš Lukić, vršilac dužnosti direktora “Službenog glasnika RS-a”.