Glasnogovornica Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH) Emza Fazlić navela je da se radi o žrtvama koje su tokom 1992. godine nestale i ubijene na području Kozarca, Rizvanovića i u Prijedoru.
Najstarija žrtva koja će biti ukopana ove godine jeste, kako je kazala Fazlić za Detektor, Kasim Bajraktarević, koji je imao 70 godina. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1998. na lokalitetu Pašinac u Prijedoru.
“Najmlađa žrtva koja će biti ukopana ove godine jeste Semir Čelić, koji je imao 24 godine kada je ubijen. Nestao je u augustu 1992. godine, a njegovi posmrtni ostaci pronađeni su 32 godine nakon njegove smrti – u aprilu prošle godine na lokalitetu Donja Dragotina, Grbići kod Prijedora. Tada su ekshumirane četiri žrtve. On će ove godine biti ukopan zajedno sa svojim godinu dana starijim bratom Edinom”, rekla je Fazlić.
U Donjoj Dragotini u aprilu prošle godine pronađeni su i posmrtni ostaci Mehmeda Čikotića i Mirsada Zečića. Ismet Sučić pronađen je 1998. na lokalitetu Kozaruša-Hušići, a Omer Alagić je pronađen u mjestu Volarić u Prijedoru 1998. godine.
Fazlić je pojasnila da je teško doći do posmrtnih ostataka žrtava, otkriti masovne, pojedinačne ili zajedničke grobnice s obzirom na nedostatak tačnih i relevantnih informacija o lokalitetima grobnica.
“Suočavamo se sa ovim izazovom već neko vrijeme, zbog čega rezultati, kada je u pitanju potraga za nestalim osobama, nisu onakvi kakve bismo priželjkivali… Još uvijek tragamo za 7.581 nestalom osobom na području cijele Bosne i Hercegovine”, kazala je Fazlić.
Član Organizacionog odbora za obilježavanje 20. jula – Dana sjećanja na strašne ratne zločine s elementima genocida počinjene u Prijedoru i dolini Sane, Mirsad Duratović je rekao da je ove godine dženaza tematski posvećena svim mjestima zatočenja i logorima pod nazivom “Prijedorski logori Omarska i Keraterm, mjesta strave i užasa”.
“Na sami dan dženaze, bit će postavljena izložba fotografija tematski vezana za prijedorske logore i neke masovne grobnice u kojima su ekshumirani ubijeni logoraši iz prijedroskih logora”, kazao je Duratović.
Kao maloljetnik, Duratović je bio zatočen i u “Omarskoj”, “Manjači” i u “Trnopolju”. Rekao je da će sudski procesi trajati, ali da nikada neće biti procesuirani direktni izvršioci.
“Imate zločin u ‘sobi broj tri’, u logoru ‘Keraterm’, gdje nijedan od izvršilaca još uvijek nije procesuiran i pitanje je da li će biti procesuiran. Obim zločina koji je počinjen u Prijedoru je toliko velik, toliko je pojedinaca bilo uključeno, da jednostavno mislim da ni Tužilaštvo ni Sud Bosne i Hercegovine – koliko god željeli, imali volju da procesuiraju sve te zločine – jednostavno ne mogu fizički stići to sve procesuirati”, pojasnio je Duratović.
Kao drugi problem naveo je protok vremena od 33 godine, jer svjedoci umiru, ali i postaju umorni od čekanja, gube nadu i povjerenje u pravosuđe, jer se ne procesuiraju zločini za koje oni smatraju da postoji dovoljno dokaza i izjava i za izvršioce koji se ne procesuiraju.
“Ja vam mogu reći svoj primjer, gdje smo došli do podataka imena direktnih izvršilaca pojedinih ratnih zločina, to je dostavljeno Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, dostavljeno SIPA-i. To stoji sada nekih sedam-osam godina tamo… S pravom se pitamo zašto neko za osam godina nije podigao optužnicu za ratni zločin gdje su svjedoci dostavili direktna i konkretna imena izvršilaca tih zločina”, kazao je Duratović.
Za zločine počinjene u Prijedoru, Haški tribunal je osudio 17 osoba na 276 godina zatvora. Pored Radovana Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske, i Ratka Mladića, bivšeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske – osuđenih na doživotne kazne – između ostalog, za zločin protiv čovječnosti na području Prijedora, najviša pravosnažna kazna – 40 godina – izrečena je Milomiru Stakiću, bivšem predsjedniku Opštine i prijedorskog Kriznog štaba. Vijeće Haškog tribunala je zaključilo da je Stakić imao važnu ulogu u etničkom čišćenju grada i formiranju logora.
U Sudu BiH je za zločine nad bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom Prijedora osuđeno 28 osoba na više od 430 godina zatvora.
Kolektivna dženaza u Kamičanima bit će klanjana iza podne-namaza.
