Srijeda, 9 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Uoči 30. godišnjice genocida u Srebrenici, jutros je otvorena dvodnevna konferencija “Naša priča, naše obećanje”, a Suljagić je u uvodnom obraćanju istakao važnost institucionalne posvećenosti borbi protiv negiranja genocida i očuvanju kulture sjećanja.

Predstavljen je Izvještaj o negiranju genocida 2025., a direktor BIRN-a BiH moderirao je panel na kojem je razgovarao s novinarima koji su tokom rata izvještavali o zločnima počinjenim u BiH – Zoranom Kusovcem i Rogerom Cohenom.

Kusovac je kazao da je izvještavao iz Sarajeva, Bihaća, Prijedora i istočne Bosne, te da je i prije jula 1995. uvidio da ono što se dešava ima obrise genocida.

“U tih prvih nekoliko mjeseci rada u istočnoj Bosni tokom rata, nismo znali da je to genocid, koristili smo termine nacizam i fašizam, i zvali smo to etničkim čišćenjem”, kazao je Kusovac.

Rekao je da je spoznaja da zločini u istočnoj Bosni mogu biti genocid, došla kasnije tokom rata, kada je počinjen genocid u Ruandi 1994. godine.

“Genocidna namjera je bila tu. Nije bila samo politička, bila je usađena i među stanovništvo. Mislim da zločini u istočnoj Bosni i zapadnoj, u Prijedoru, imaju sve definicije genocida iako to nisu utvrdili sudovi”, kazao je.

Cohen, novinar The New York Timesa, ispričao je da je bio u Sarajevu kada je prvi put čuo o padu Srebrenice, a prisjetio se i svog boravka u Vlasenici 1992. godine.

“Srebrenica je odmah tada bila masakr, katastrofa. Izvještavao sam iz istočne Bosne, Vlasenice, koja je bila etnički očišćena od bošnjačkog stanovništva 1992. godine. Pitao sam načelnika Vlasenice šta se dešava s ljudima, rekao je da ne zna, da je to čudna stvar, da su se Bošnjaci jednog dana probudili i otišli”, kazao je Cohen.

Rekao je da je, dok je izvještavao o ratnim zločinima, bio razočaran nereakcijom međunarodne zajednice i UNPROFOR-a. Danas šalje poruku da istina o Srebrenici mora biti proširena širom svijeta

“To je bio genocid počinjen u Evropi. Živimo u veoma problematičnim vremenima. Čovječanstvo ima veliku odgovornost da radi bolje”, naveo je Cohen i dodao da je zabrinut zbog negiranja genocida koje je danas sveprisutno.

Konferencija “Naša priča, naša sjećanja”. Foto: Detektor.ba

Genocid se ponavlja, a lekcija koju ljudi još uvijek nisu naučili jeste da ponavljaju svoje greške i djela, rekao je Honore Gatera, direktor Kigali memorijalnog centra u Ruandi, tokom panela “Kako učimo o genocidu – Jučer, danas, sutra”.

“Genocid je uvijek planiran i pripreman. U Ruandi je za tri mjeseca ubijeno oko milion ljudi”, kazao je Gatera.

Mary Kate Schneider, profesorica na Loyola univerzitetu u Marylandu, kazala je da najveća greška koju čovječanstvo nije naučilo jeste da se genocid može desiti bilo kada i bilo kome. Ukazala je na važnost usmene historije i priča preživjelih žrtava genocida.

“Genocid je zločin počinjen protiv identiteta. Kada pričamo o identitetu, moramo pričati o ljudima, njihovim životima. Moramo slušati njihove priče. Usmena historija nudi drugačiji način gledanja na historijske događaje. Možemo naučiti činjenice iz presuda, dokumenata, ali ne možemo znati kako su ljudi živjeli tokom genocida, kako je izgledala njihova svakodnevnica”, navela je.

Konferencija “Naša priča, naše obećanje”, nastavlja se danas i sutra u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari.

Najčitanije
Saznajte više
Ne dopustiti da sjećanje na genocid postane samo ceremonijalno
I danas se suočavamo s poricanjem genocida u Srebrenici i holokausta te glorifikacijom ratnih zločinaca, a akademska istraživanja su važna u kreiranju narativa o genocidu na međunarodnom nivou, rečeno je u nastavku međunarodne konferencije “Naša priča, naše obećanje”, posvećene očuvanju kulture sjećanja.
Postupak protiv Debevca i ostalih prenesen Vrhovnom sudu Federacije
Državni sud neće voditi suđenje Ranku Debevcu, suspendovanom predsjedniku ovog suda, i Milisavu Pijuku, zaposleniku Suda, te Osmanu Mehmedagiću, bivšem direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije, nego se njihov predmet prenosi Posebnom odjeljenju Vrhovnog suda Federacije BiH.
Ukinut pritvor Stevandiću i Viškoviću
Predsjednik VSTV-a bio upoznat s pregovorima s Dodikom