Srijeda, 9 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Kako generacijama koje dolaze prenijeti istinu – ne samo kroz ceremonije i političke govore nego kroz svjedočanstva preživjelih, obrazovanje i kulturu sjećanja – fokus je razgovora Hasana Hasanovića i Bertien Minco tokom današnje konferencije u Memorijalnom centru Srebrenica.

Na panel-diskusiji “Pamćenje kao otpor: Iskustva Srebrenice i Westerborka”, kustos Memorijalnog centra Hasan Hasanović rekao je da je preživjelim žrtvama genocida trebalo vremena da bi mogli svjedočiti i govoriti o svemu što su preživjeli.

“Trebalo nam je toliko godina da razumijemo šta nam se desilo, da pronađemo nestale, da ih identifikujemo, da bi se kroz suđenja dokazao genocid”, kazao je Hasanović.

Spomenuo je primjer Nedžada Avdića, koji je preživio strijeljanje u Petkovcima, a o svemu što mu se dogodilo, prvi put je progovorio prije deset godina.

“Sjećam se kada je došao u tu školu gdje je bio zarobljen. Svaki put kada je pokušavao da nešto kaže, tresao se. Kasnije se Nedžad krenuo otvarati, i ostali su počeli pričati, a sada su govornici širom svijeta”, rekao je Hasanović, koji je također preživio genocid.

Direktorica Centra za sjećanje na logor Westerbork Bertien Minco kazala je da buduće generacije moraju učiti o holokaustu počinjenom u Drugom svjetskom ratu i genocidu u Srebrenici, ali da se postavlja pitanje je li dovoljno urađeno na prevenciji sličnih zločina.

“Možda nismo uradili svoj posao kako treba, kada pogledamo nasilje koje se dešava oko nas. Pitanje je možemo li prevenirati katastrofe kao što je genocid”, rekla je.

Dodaje da je važno učiti iz ličnih priča ljudi i njihovih iskustava. Hasanović je izrazio nadu da će istina o Srebrenici ući u obrazovne sisteme širom svijeta nakon što je u Ujedinjenim nacijama usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici.

Prema njegovim riječima, važno je ne dopustiti da sjećanje postane samo ceremonijalno.

“Ono što ljudi nikad ne zaboravljaju jesu riječi preživjelih, ali uvijek zaborave govore političara”, kazao je.

O tome kako prenijeti znanje na generacije koje dolaze govorila je profesorica Edina Bećirević.

“Akademska istraživanja su veoma važna, kao i to što bosanskohercegovački istraživači sada učestvuju na kreiranju narativa o genocidu na međunarodnom nivou”, rekla je tokom panela “Naredna generacija: Koraci i izazovi pred nama”.

Prema njenim riječima, negiranje genocida je dio političkog plana, kao što je bilo i izvršenje.

“Često raspravljamo zašto toliko ljudi učestvuje u negiranju genocida. Moramo znati da je iza svakog genocida velika birokratija i podrška državnog aparata. Imate policiju, vojsku, imate medije, politiku. Genocid je zločin iza kojeg stoji politički plan”, kazala je.

Profesorica Ehlimana Memišević rekla je da primjećuje da studenti kojima predaje često ne znaju činjenice o genocidu.

“Nisu učeni u osnovnoj i srednjoj školi o tome. Ono što mi u BiH moramo, a što Memorijalni centar dobro radi, jeste da uključimo učenje o genocidu u srednjoškolsko i visoko obrazovanje kao obavezno”, kazala je Memišević.

Institucionalne reforme su ključne kako bi se borili s negiranjem genocida, navela je profesorica Dženeta Omerdić.

“Pravni sistem bez etike, bez osviještenosti, bez istine, jeste prazna forma, struktura bez svrhe. Važno je znati da borba za bolje postkonfliktno društvo pripada svima nama, pravnicima, profesorima, studentima, novinarima, svim ljudima”, rekla je Omerdić.

Kazala je da suočavanje s istinom ne počinje u sudnicama i parlamentima, već u svakodnevnoj reakciji na nepravdu, u učionicama, obrazovnim institucijama.

Najčitanije
Saznajte više
Očuvanjem kulture sjećanja protiv negiranja genocida
Memorijalni centar Srebrenica u budućem radu bavit će se obrazovanjem i načinom kako se rat u Bosni i Hercegovini i genocid istražuje i izučava, rekao je direktor ove institucije Emir Suljagić na otvaranju međunarodne konferencije posvećene očuvanju kulture sjećanja.
Postupak protiv Debevca i ostalih prenesen Vrhovnom sudu Federacije
Državni sud neće voditi suđenje Ranku Debevcu, suspendovanom predsjedniku ovog suda, i Milisavu Pijuku, zaposleniku Suda, te Osmanu Mehmedagiću, bivšem direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije, nego se njihov predmet prenosi Posebnom odjeljenju Vrhovnog suda Federacije BiH.
Ukinut pritvor Stevandiću i Viškoviću
Predsjednik VSTV-a bio upoznat s pregovorima s Dodikom