Krivičnu prijavu protiv Komšića podnio je Slaven Galić, zamjenik ministra odbrane BiH, zbog sumnje da je počinio više krivičnih djela – izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, nezakonitu upotrebu resursa Oružanih snaga BiH, te zloupotrebu položaja, potvrđeno je za Detektor iz Galićevog kabineta.
Komšić je prijavljen da je 4. augusta prošle godine na lokalitetu Ljuta greda na planini Vlašić, na manifestaciji “Dani pobjede, dani ponosa”, svečano otvorio spomenik Mehmedu Alagiću, generalu Armije BiH protiv kojeg je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) podigao optužnicu za ratne zločine, te je tom prilikom održao govor u kojem je veličao generala Alagića, umanjivao odgovornost za ratne zločine, čime je poticao nacionalnu i vjersku netrepeljivost. Prijavljen je da je iz budžeta Predsjedništva BiH finansirao izgradnju tog spomenika.
“Danas govorimo o generalu Alagiću, koji je nekako kao ova Bosna naša, njegovom djelu koje je bilo veliko i veličanstveno, a budimo ljudi pa priznajmo da mu je sudbina bila tragična. Svi znamo da mu je u suštini srce puklo zbog nepravde, izdaje, s one strane s koje nije očekivao, i to treba reći. I danas ima nekih drugih generala koji su se našli u poziciji u kojoj je bio i general Alagić. Misli li iko o Dudakoviću, misli li iko o tom čovjeku? Misli li iko o ljudima koji su nepravedno optuženi za Dobrovoljačku? Nemojte da čekamo da i njima srce pukne od toga pa da se okupimo i kažemo: “Bili su veliki ljudi”, rekao je, između ostalog, Komšić.
Prema prvobitnoj i izmijenjenoj optužnici Haškog tribunala od 2001. i 2002. godine, Mehmed Alagić je bio optužen za ubistvo, nasilje, okrutno postupanje, protivpravno zatvaranje civila, razaranje naselja, sela, pljačkanje i uništavanje imovine, javne i privatne.
Kako se navodi na stranici Haškog tribunala, on je 8. marta 1993. imenovan za komandanta Operativne grupe Bosanska krajina 3. korpusa Armije BiH, da je 1. novembra 1993. imenovan za komandanta 3. korpusa i 26. februara 1994. za komandanta 7. korpusa Armije BiH.
Alagić je umro 7. marta 2003., a istog mjeseca je Međunarodni sud zaključio postupak protiv njega, dok je kasnije za zločine u srednjoj Bosni osudio Envera Hadžihasanovića i Amira Kuburu – koji su bili obuhvaćeni u istom predmetu – na tri i po, odnosno dvije godine zatvora.
Iz Tužilaštva BiH do objave teksta nisu odgovorili na naš upit.
Iz Galićevog kabineta su potvrdili da su dobili rješenje Tužilaštva BiH o neprovođenju istrage. Ovo tužilaštvo objavljuje odluke na stranici, ali ih anonimizira. U anonimiziranoj odluci Tužilaštva BiH koja bi se mogla odnositi na ovu prijavu navodi se kako je nesporna činjenica da je veličana osoba bila optužena za kršenje zakona i običaјa rata i teške povrede Ženevske konvencije, kao i činjenica da za istoga niјe dokazano počinjenje krivičnih dјela za koјe јe optužen, odnosno da pravosnažnom presudom niјe osuđen, čime se radnje koje je preuzeo prijavljeni ne mogu podvesti pod obilježja krivičnog djela “izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti”.
“Na navedeno obavještenje Galić je izjavio pritužbu, u kojoj ukazuje na ozbiljna kršenja zakona, uključujući Zakon o obrani BiH, navodeći da je Željko Komšić svjesno i u političke svrhe zloupotrijebio resurse Oružanih snaga BiH za veličanje osoba optuženih za ratne zločine nad Hrvatima”, navodi se u odgovoru iz kabineta Galića.
Iz kabineta Željka Komšića su za Detektor rekli kako nisu dobili nikakvu obavijest Tužilaštva BiH.
