Izložba otvorena u povodu obilježavanja 30 godina od genocida u kojem je ubijeno više od 7.000 muškaraca sadrži 12 postavki iz sadržaja koje su ranije, zajedno s još oko 200 svjedočenja, tokom projekta usmene historije zabilježili BIRN BiH i Memorijalni centar. Tokom snimanja, preživjeli članovi porodica na trajno čuvanje darovali su uspomene, predmete i artefakte njihovih najmilijih ubijenih u genocidu i podijelili iskustva i njihove priče, kako bi ostale trajno zabilježene.
Direktor BIRN-a BiH Denis Džidić rekao je povodom otvaranja izložbe da je ponosan na novinarski rad na projektu “Životi iza polja smrti”, ali najviše zahvalan svima koji su podijelili svoje priče i priče onih koji su ubijeni u julu 1995.
“Ne postoji ništa prikladnije od toga da 30 godina nakon genocida, na ovom mjestu – gdje je usvojena Rezolucija o Srebrenici – stavimo fokus na lične priče onih kojih više nema, ali i onih koji su svoj život posvetili da osiguraju da njihovi voljeni budu upamćeni i poštovani”, poručio je Džidić i dodao da se važnost ovog projekta, čiji je dio prikazan u New Yorku, ogleda upravo u očuvanju svjedočanstava, s obzirom na činjenicu da mnogi koji su podijelili svoje ispovijesti danas nisu među živima.
Detalj sa otvaranje izložbe Životi iza polja smrti u zgradi UN-a u New Yorku. Foto: Detektor
Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica, zahvalio je ambasadoru Zlatku Lagumndžiji i BIRN-u BiH te je povodom izložbe govorio o decenijama marginalizacije i pozicioniranja u fusnotama velikih izvještaja te tuđih narativa te uspjehu da se izbori pravo na svoju priču i istinu.
“Imali smo privilegiju da kao narod, makar djelimično, doživimo pravdu. Vidjeli smo generale i predsjednike koji su stajali iza genocida, kako stoje i pred licem pravde. I danas, kada 11. juli stoji u kalendaru Ujedinjenih nacija, znamo: nismo zaboravljeni, ni mi, ni naša istina. To je poruka koju šaljemo za 30. godišnjicu genocida”, naveo je.
Za stalnog predstavnika BiH pri UN-u Zlatka Lagumdžiju, usvojena rezolucija Generalne skupštine UN-a kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici jeste historijski čin te glas savjesti međunarodne zajednice.
“Ova izložba je više od umjetničke i dokumentarne postavke – ona je moralni poziv čovječanstvu da ne zaboravi. Srebrenica nije samo simbol genocida, već i simbol odgovornosti svih nas da spriječimo buduće zločine”, kazao je te dodao da, u vremenu sa organizovanim poricanjem, revizionizmom i pokušajima relativizacije istine, ova izložba stoji kao dokaz.
Detalj sa otvaranje izložbe Životi iza polja smrti u zgradi UN-a u New Yorku. Foto: Detektor
Specijalna savjetnica generalnog sekretara UN-a za prevenciju genocida Virginia Gamba je u svom obraćanju rekla da genocid ne počinje ubistvima, nego riječima, propagandom, dehumanizacijom i šutnjom.
“Ova izložba nas podsjeća da nijedna mržnja nije bezazlena i da nijedna istina ne smije biti marginalizovana. To su lekcije holokausta. To su lekcije Ruande. To su lekcije Bosne. I one nisu samo priče žrtava, njihovih srodnika, naroda i zajednice – to su lekcije za cijeli svijet. Da mržnja ubija, te da poricanje traje duže od zločina”, kazala je.
Detalj sa otvaranje izložbe Životi iza polja smrti u zgradi UN-a u New Yorku. Foto: Detektor
Projekt “Životi iza polja smrti” započet je u oktobru 2020., kada je snimljeno 100 svjedočanstava preživjelih svjedoka genocida, koji su danas dio stalne postavke, uz predmete koje su preživjeli donirali na trajno čuvanje u spomen-sobi otvorenoj u Memorijalnom centru u februaru 2022. godine. Poslije niza pozitivnih reakcija, projekt se nastavio snimanjem novih 100 usmenih historija.
Izložba “Od riječi do nasilja: Životi iza polja smrti” otvorena je u sjedištu UN-a od 17. juna i bit će dostupna svim posjetiocima. Postavka je dio globalnog obilježavanja 30 godina od genocida u Srebrenici, a organizovala ju je stalna misija BiH pri Ujedinjenim nacijama, uz podršku Kancelarije Specijalnog savjetnika za prevenciju genocida i Odjela za globalne komunikacije UN-a.