Film je prikazan na Univerzitetu “Džemal Bijedić” u Mostaru, u organizaciji Memorijalnog centra Srebrenica, BIRN-a BiH i Fakulteta humanističkih nauka. Studentima i profesorima se obratio dekan Edim Šator i rekao kako je obaveza akademske zajednice i mlađih generacija da se dešavanja u Srebrenici pamte i o njima priča, te da svake godine juni i august predstavljaju posebnu vrstu podsjećanja na traumatično iskustvo ovih prostora.
“Radimo to da se podsjetimo na ono što se dešavalo 1995., da zapamtimo da zaborav nikad nije i ne smije biti opcija, da moramo se sjećati, moramo pričati, moramo svjedočiti”, kazao je Šator.
Prorektorica za naučno-nastavna pitanja Univerziteta “Džemal Bijedić” Azra Špago je istakla važnost akademske zajednice u davanju doprinosa kulturi sjećanja, istine i pravde. Navela je da genocid nije samo historijska činjenica, već poziv na odgovornost i djelovanje te da obrazovanje ima ključnu ulogu u sprečavnju budućih zločina.
“Srebrenica nije samo geografsko mjesto, ona je moralna i civilizacijska tačka ragraničenja između poricanja i priznanja, između zaborava i pamćenja”, rekla je Špago.
Nakon projekcije je održan panel na kojem su autorica filma Lamija Grebo i urednica Detektora Džana Brkanić govorile o značaju filma i umjetnosti u očuvanju kulture sjećanja.
Grebo je ukazala da je negiranje genocida i drugih zločina pojava koja se dešava širom Bosne i Hercegovine.
“Ako ne ukazujemo da se nešto negira, to postaje normalno. Nakon izvjesnog vremena, to će postati zvanični narativ”, rekla je Grebo i dodala da se već u udžbenicima historije nalazi upitan sadržaj.
Na važnost činjenica ukazala je Džana Brkanić, koja je kazala da je Detektor godinama analizirao sadržaje tih udžbenika i ustanovio da je na pogrešan način interpretirano ono što se desilo u prošlosti. Navela je da je pri razgovoru sa učenicima shvatila da o zločinima znaju uglavnom ono što su čuli od roditelja.
“Nažalost, još uvijek ima dosta roditelja koji poriču da su ljudi iz našeg naroda počinili zločine na određenim područjima. To je ono što mi nastojimo da ispravimo kroz naše priče, analize”, rekla je Brkanić.
Projekcija filma “Samir Mehić Bowie – Pisma iz Srebrenice” u Mostaru. Foto: Detektor
Film je prikazan i pred više od 400 učenika srednjih škola s prostora Tuzlanskog kantona. Projekcija je organizovana u saradnji s Memorijalnim centrom Srebrenica, uz podršku Bosanskog kulturnog centra (BKC) Tuzla i Ministarstva obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona.
Merima Mujičić iz Memorijalnog centra Srebrenica kazala je da je film “Pisma iz Srebrenice” lična priča Samira Mehića.
“Pod tim tragičnim i mračnim danima postojala je jedna svijetla strana, a to je da su sve osobe u tom periodu imale čežnju za slobodom, čežnju za životom”, kazala je.
Mirza Halilčević iz BIRN-a BiH rekao je da je ovaj film posebno namijenjen mladima te da je ideja bila okupiti mlade ljude i prikazati im ovaj film, uz podršku Ministarstva obrazovanja Tuzlanskog kantona.
“Želim da vam ovaj film otvori nove vidike i možda drugačije posmatranje i doživljaj ratne prošlosti i genocida u Srebrenici”, kazao je Halilčević.
Urednik BIRN-a BiH Semir Mujkić rekao je da se izučavanje i učenje o genocidu dešava kroz govore o brojevima.
“Htjeli smo da ispričamo jednu ličnu priču. Nadamo se da ovaj film može biti jedan od alata protiv negiranja genocida. Htjeli smo da pokažemo da je svaka od tih brojki, više od 7.000 muškaraca i djece, priča za sebe, jedan mikrosvijet”, kazao je Mujkić.
Amir Kulaglić iz Srebrenice, jedan od preživjelih žrtava genocida, rekao je da je, kada se govori o Samiru Mehiću, u isto vrijeme sretan i tužan.
“Sretan sam što je neko smogao snage da otvori drugu priču, o životu dok je Srebrenica bila proglašena demilitarizovanom zonom”, kazao je Kulaglić nakon projekcije filma.
Rekao je da se često Srebrenica stavlja u kontekst 11. jula.
“U Srebrenici je bio veliki otpor. Ne samo puškom već i životom, željom da se nešto učini”, rekao je.
Sa Samirom Mehićem i novinarom Ninom Ćatićem, kako je rekao, 1993. je pokrenuo Kulturno-umjetničko društvo Srebrenica.
“Nismo imali struju, nismo imali agregata, ali smo napravili agregat od fraze”, ispričao je i dodao da su u Srebrenici htjeli oživjeti sve vrste umjetnosti.
Film je montirao Elvedin Zorlak, urednik je Semir Mujkić, producent Denis Džidić, a snimatelj Mirza Mršo. Zamjenica urednika je Džana Brkanić. U igranim scenama filma, Mehića igra glumac Igor Skvarica.
Direktor fotografije igranog dijela filma je Alen Alilović, uz operatera kamere Mirzu Mršu i prvog asistenta kamere Farisa Dobraču. Ton je zabilježio Samir Hrković, a kompozitor muzike za film je Dino Šukalo.
