Navodi se da Milošević traži od predsjednika Mehanizma da utvrdi da su svi uslovi za prijevremeno puštanje na slobodu ispunjeni, te na osnovu njih uvaži njegov zahtjev.
Jedan od razloga koji se navode u zahtjevu jeste Miloševićeva starosna dob od 83 godine i loše zdravstveno stanje. Također se navodi i da je on već godinama uskraćen za lični kontakt sa svojom porodicom, između ostalog, i zbog razdaljine.
Odbrana je navela da je ranije Srbija bila spremna i voljna dati garancije za prijevremeno puštanje na slobodu, te da Milošević vjeruje da bi po službenoj dužnosti predsjednika Mehanizma ova država i obnovila te garancije.
“Podnosilac zahtjeva je spreman da se pridržava svih posebnih ili dodatnih uslova prijevremenog puštanja na slobodu ukoliko postoje”, navodi se.
Mehanizam je ranije odbio Miloševićev zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu, o čemu je pisao Detektor, zbog težine djela za koje je osuđen, kao i propusta da pokaže dovoljno znakova rehabilitacije.
U toj odluci sutkinja Graciela Gatti Santana, predsjednica Mehanizma, navela je tada da je Milošević potvrdio da je potpuno svjestan prirode zločina za koje je osuđen i priznaje da su oni počinjeni nad civilnim stanovništvom Sarajeva, kako je utvrdio MKSJ, prihvata svoju odgovornost za njih, te izražava žaljenje što su to bile nevine žrtve.
Međutim, navela je i da Miloševićevo “selektivno tumačenje njegove uloge, površne refleksije i izraz kajanja potkopavaju njegov kredibilitet u procesu rehabilitacije”, kao i da ovi faktori dovode u pitanje iskrenost njegovog angažmana i sugeriraju da njegove izjave mogu biti neiskrene ili nepotpune.
Presudama u Haagu, za kampanju terora nad civilima – snajperskim i artiljerijskim napadima – na doživotne kazne zatvora osuđeni su bivši politički i vojni vođa Republike Srpske – Radovan Karadžić i Ratko Mladić, te bivši komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a Stanislav Galić.
Tokom 44 mjeseca opsade – od 1992. do 1995. – prema podacima udruženja, ubijeno je više od 11.000 stanovnika, od čega oko 1.600 djece. Više od 30 godina nakon završetka rata, nije podignuta nijedna optužnica protiv odgovornih za granatiranje i snajpersko djelovanje nad građankama i građanima Sarajeva.
