Na konferenciji “Zakon o Sudu BiH: Izazovi institucionalnog nametanja i odbrana ustavnog poretka Republike Srpske”, održanoj u zgradi Vlade RS-a, prisustvovali su Milorad Dodik i Radovan Višković, za kojima je Državni sud raspisao centralnu potjernicu.
Oni se nisu obraćali medijima nakon konferencije, ali su svoje stavove i zaključke prenijeli predstavnici SNSD-a u oba tijela Parlamentarne skupštine BiH, kao i ministar pravde RS-a.
“Razgovarali smo o opasnosti i potencijalnoj štetnosti koje usvajanje ovih zakona može donijeti u Republiku Srpsku i govorili smo o samim nadležnostima Suda BiH, odnosno proširenju nadleženosti koje bi bile proširene usvajanjem ove dvije verzije zakona koje su dostavljene kako od Marine Pendeš, tako i Predraga Kojovića, ali i od strane Ministarstva pravde BiH”, izjavio je ministar pravde RS-a Miloš Bukeilović.
Kako je rekao, zauzet je i jasan stav da se ne mogu proširiti krivične nadležnosti Suda BiH, te je neprihvatljivo i uvođenje građanskog odjeljenja.
Dodik je ranije u Državnom sudu osuđen za nepoštivanje odluka visokog predstavnika, a u četvrtak, 12. juna, zakazano je ročište za iznošenje žalbi na tu presudu.
Nakon izricanja presude, u BiH je nastupila politička kriza, nakon što je vladajuća koalicija u NSRS-u usvojila zakone o zabrani djelovanja Državnog suda i tužilaštva, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na području RS-a.
Ustavni sud je ove zakone stavio van snage, a osim ovih zakona, NSRS je usvojila Zakon o zaštiti ustavnog uređenja i Nacrt ustava RS-a kojima se, između ostalog, daje veća autonomija odlučivanja entitetu u odnosu na državu i mogućnost referenduma za secesiju od BiH, ali i uvodi vojska Republike Srpske.
Delegat SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH Milorad Kojić izjavio je da se na današnjoj konferenciji govorilo i o određenim političkim procesima koje sprovodi Sud BiH.
“Proširivanje nadležnosti i davanje širokih ovlaštenja Sudu BiH kroz opšte formulacije koje su sadržane u prijedlogu kolega Kojović i Pendeš, ali i u prijedlogu Ministarstva pravde BiH, nisu dobre u jednom pravnom poretku – zato što daju mogućnost jednostranog tumačenja onih koji žele da zloupotrebe takvu poziciju”, rekao je Kojić, ponavljajući da SNSD neće prihvatiti ove prijedloge zakona.
Dimitrije Ćeranić, profesor sa Pravnog fakulteta u Istočnom Sarajevu, kaže da su predložene varijante zakona zadiranje u ustavnu nadležnost RS-a.
“Ne smije se dozvoliti prenošenje ustavnih nadležnosti Republike Srpske. Ni u pregledu krivičnog odjeljenja niti u element nadležnosti upravnog odjeljenja. Eventualno formiranje građanskog odjeljenja ne dolazi u obzir. Onaj ko bude glasao za takve prijedloge zakona, učiniće povredu ustavnog poretka i BiH i RS-a, rekao je Ćeranić.
Dodao je i da postoji nekoliko drugačijih varijanti odgovora na predložene zakone, a prema njemu varijanta najbliža realnosti da se u okviru postojećeg Zakona o Sudu BiH jasnije i preciznije odrede pravila u vezi s imenovanjem sudija koje bi odlučivale u Apelacionom odjeljenju postojećeg Suda.
Delegat u Domu naroda BiH Radovan Kovačević kaže da ne postoji ustavni osnov za postojanje Suda i Tužilaštva BiH i da od tog stava RS ne odstupa.
“Znate li koji put smo imali kad su osnivani Sud i Tužilaštvo BiH? Jedno jutro se probudio jedan strani državljanin koji se predstavljao kao visoki predstavnik, nametnuo odluku o osnivanju Suda i Tužilaštva BiH”, izjavio je Kovačević.
Prema njegovim riječima, Sud BiH je “formiran pod krinkom suđenja za ratne zločine”, ali njegov dosadašnji rad nije donio pravdu, navodeći da 35 posto žrtava u proteklom ratu čine Srbi, a da je samo 25 presuda za zločine nad Srbima.
On je zaključio da se ovakvim stavovima ne odustaje od preporuka Evropske komisije, ali da se razgovori moraju voditi razgovori na bazi Ustava, a ne na bazi fantazije.
Delegatkinja HDZ-a u državnom Domu naroda Marina Pendeš Prijedlog zakona o Sudu BiH uputila je u parlamentarnu proceduru 22. maja po hitnoj proceduri. Sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, koja je bila zakazana za 5. juni, prekinuta je uoči rasprave o ovom zakonu, a Pendeš je tada kazala da zakon, umjesto po hitnoj, treba biti razmatran u redovnoj proceduri. Nastavak ove sjednice Doma naroda još uvijek nije zakazan.
Zastupnik Naše stranke u Predstavničkom domu Predrag Kojović uputio je u proceduru ovog doma Prijedlog zakona o Sudu BiH, po skraćenom postupku. O ovom zakonu će zastupnici glasati u četvrtak, 12. juna. Ovaj zakon bio je uvršten i na dnevni red prošle sjednice 28. maja, u hitnoj proceduri. Nakon kritika javnosti, Kojović je zakon uputio u skraćenom postupku. U skraćenom postupku se mogu podnositi amandmani, dok se u hitnom glasa jednom.
U parlamentarnoj proceduri je i Prijedlog zakona o sudu čiji je predlagač Ministarstvo pravde BiH, ali još uvijek nije na dnevnom redu sjednica jer ne postoji saglasnost oko sjedišta Apelacionog odjeljenja suda.
