Emir Handžić, sa svojim sinom Benjaminom, jedan je od desetina građana Ilijaša i članova porodica žrtava koji su ove godine posjetili brdo Žerovanj i novo spomen-obilježje koje je izgrađeno na lokalitetu masovne grobnice. Među 32 osobe koje su tu pronađene bili su i posmrtni ostaci njegovog oca Ferida, koji je, kako Emir priča, ubijen 9. juna 1992. godine, nakon što je odveden iz Gornje Bioče.
Prije nego je ubijen, dodaje, njegov otac bio je zarobljen u logorima u Rajlovcu i Podlugovima.
“Ja sam tada imao osam mjeseci, kada je moj otac odveden, a 1996. godine, kada je moj otac pronađen, imao sam četiri godine. Danas moj sin ima godina tačno onoliko koliko sam ja imao kada je moj otac pronađen”, kaže Emir za Detektor.
Za njega je poseban trenutak bio kada je sa sinom na novom spomen-obilježju Žerovanj položio cvijeće na ploču sa imenom svog oca. Upravo takva vrsta borbe protiv zaborava je njegovo stalno nastojanje, posebno ona u koju su uključeni djeca i mladi. U rodnoj Bioči svake godine organizira obilježavanje Dana šehida.
“Mi se svake godine trudimo da na jedan autentičan način obilježavamo, trudimo se da djeca koja dolaze i naši gosti čuju priče ljudi iz Bioče, a da se suzdržimo od političkih govora”, pojašnjava Emir.
Novootvoreno spomen-obilježje na brdu Žerovanj kod Ilijaša. Foto: Detektor
Na istom mjestu cvijeće je položio i Ramiz Salkić, zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, čija su braća Hamdija i Šerif pronađena u masovnoj grobnici Žerovanj. Nakon što su zajedno prošli kroz logore u Bratuncu i Palama, te razmijenjeni u Visokom, Ramizova braća su nestala i tek 1996. godine je saznao njihovu sudbinu.
“Dok sam stajao ovdje, pokušao sam biti u njihovoj koži. Vjerujte da, i nakon onog što sam vidio u logorima, nisam mogao stvoriti sliku i predstavu u kakvom su stanju oni bili ovdje kad su dovedeni i ubijeni”, kaže Salkić.
Prije posjete novom spomen-obilježju na grobnici, u prisustvu brojnih građana i delegacija, u Ilijašu je održano okupljanje pod nazivom “Govorite, šutnja je bol duše”. Organizatorica ovog okupljanja i predsjednica Udruženja porodica nestalih općine Ilijaš, Zekija Avdibegović ističe kako porodice nisu zadovoljne radom odgovornih za potragu za nestalim u BiH.
“Već 33 godine porodice ne spavaju, žive tako u nadi nekoj koja, evo kako vidimo, ne dolazi. Gubimo nadu”, priča Avdibegović.
Podsjeća da još uvijek nisu pronađeni posmrtni ostaci 44 osobe s područja Ilijaša, te da ne postoje nikakve indicije gdje bi se oni mogli nalaziti. Dodaje da svake godine traje potraga i da su prošle godine pronašli samo nekoliko kostiju jedne osobe, zbog čega smatra da prioritet institucija mora biti pronalazak svih nestalih.
“Ja bih htjela samo da ljudi shvate, da se stave u našu kožu – kako je dočekati Bajram, praznike… Svaki nama praznik bude bolan. Mi ne možemo Bajram slaviti, nego možemo samo plakati uz te Bajrame”, dodaje Avdibegović, koja i danas traga za sinom.
Obilježavanje Dana nestalih u općini Ilijaš. Foto: Detektor
Njenom udruženju u potrazi za nestalim podršku pruža i Ema Čekić, predsjednica Udruženja nestalih iz općine Vogošća, koja također poručuje da institucije ne čine dovoljno i da nisu zadovoljni njihovim radom.
“Sve dok tragamo za nestalim, mi ne možemo biti zadovoljni. Da je još jedno tijelo da se nije pronašlo, mi nismo zadovoljni, a ne više od 7.000 ljudi u BiH za kojima se još traga. To je jedna cifra koja se ne može zaboraviti”, poručuje Čekić.
Obilježavanje Dana nestalih općine Ilijaš bit će nastavljeno i vjerskim programom iza akšam-namaza u džamiji Stari Ilijaš.
Vijeća Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju konstatovala su zločine koji su se dogodili na području Ilijaša tokom 1992. godine, a koje je BIRN BiH objavio u Bazi sudski utvrđenih činjenica o ratu u BiH.
U presudama je konstatovano da su vlasti u Ilijašu tokom 1992. godine ubijale i zatočavale civile pretežno muslimanske i hrvatske nacionalnosti, te da je postojalo devet zatočeničkih centara. Prema zatvorenicima je postupano okrutno, a u jednom zatočeničkom centru zabilježeno je da su stražari ubacivali otrovni gas. Paljene su kuće lokalnog stanovništva, a razoren je i veliki broj historijskih i vjerskih lokaliteta u Ilijašu.
