Ustavni sud je donio odluke kojim je van snage konačno stavio Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću RS-a, te druge odluke i zaključke NSRS-a donesene nakon presude Miloradu Dodiku.
U saopćenju Suda navedeno je da se ovi zakoni i odluke stavljaju van snage ab initio, odnosno da su ovi pravni akti stavljeni van snage “od početka” i da je time označeno poništenje svih posljedica koje su oni proizveli od njihovog usvajanja.
Pojašnjavajući odluku o stavljanju van snage Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, takozvanog zakona o stranim agentima, iz Suda navode da je on u suprotnosti sa odredbama Ustava BiH i praksom Evropskog suda za ljudska prava.
“Ukazano je na relevantnu praksu u kojoj je Evropski sud za ljudska prava razmatrao Zakon o stranim agentima Rusije, koji je sadržajno gotovo identičan osporenom zakonu, i zaključio da taj zakon nije u skladu sa slobodom udruživanja iz jedanaeste Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”, navodi se u odluci Ustavnog suda BiH.
Zaključeno je da su ovim zakonom uvedene nove kategorije poput “neprofitna organizacija” i “agent stranih utjecaja”, za koje su propisane posebne obaveze i ograničenja, te da je na taj način potpuno isključena mogućnost da neprofitne organizacije utječu na predstavnike javne vlasti, čime im je zabranjeno obavljanje osnovne djelatnosti.
Dodaju da se ograničenjima onemogućuje organizacijama civilnog društva da predvide koja je to granica njihove dozvoljene aktivnosti, čime se dozvoljava da javne vlasti svaku aktivnost civilnog društva kvalificiraju kao zabranjenu i nju sankcioniraju.
“Ustavni sud je zaključio da uvođenje nove pravne kategorije ‘neprofitnih organizacija’ i ‘agenata stranog utjecaja’, kao i rigorozni režim izvještavanja, mogućnost redovnih i vanrednih kontrola, te obaveza da materijale koje dijele obilježe ‘oznakom neprofitne organizacije’, uz zaprijećenu isključivu sankciju u vidu zabrane obavljanja rada i krivične odgovornosti odgovornih lica, nije odgovaralo ‘hitnoj društvenoj potrebi’, odnosno nije bilo nužno u demokratskom društvu”, pojašnjeno je u odluci Suda.
Govoreći o Zakonu o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, te Zakonu o VSTV-u RS-a i razlozima za njihovo stavljanje van snage, Ustavni sud je pojasnio da postupak “vraćanja” nadležnosti entitetima sa državnog nivoa nije sam po sebi suprotan Ustavu BiH, ali da je za to pitanje isključivo nadležna Parlamentarna skupština. Dodaju da ovi zakoni u potpunosti isključuju državne zakone iz ove oblasti.
“Istaknuto je da se na taj način de facto i de iure ukida suverenitet države BiH na jednom dijelu njene teritorije i nadležnost u oblasti pravosuđa i sigurnosti u suštini ‘vraća’ entitetu RS”, stoji u ovoj odluci.
Ustavni sud je pojasnio i to da nije moguće uspostaviti nadležnost entiteta za onu oblast u kojoj je prethodno uspostavljena nadležnost države BiH.
“Ustavni sud je zaključio da osporeni entitetski zakon mora biti proglašen neustavnim s formalnog aspekta jer se njime normativno regulira materija koja prema Ustavu BiH ne potpada pod nadležnost tog entiteta, pa za donošenje takvog zakona ne postoji ustavni osnov”, dodaje se u odluci.
Razmatrajući ustavnost dopuna Krivičnog zakonika RS-a, koje predviđaju kažnjavanje onih koji ne poštuju i ne izvršavaju odluke institucija ili organa RS-a, Ustavni sud navodi da su stavljene van snage jer nisu u skladu sa ustavnim načelima i ne zadovoljavaju standard kvaliteta zakona.
Dodaju da je zakon formuliran tako da se krivična odgovornost traži za neizvršavanje bilo koje odluke, bez obzira na to koje su društvene vrijednosti u konkretnom slučaju ugrožene, čime se derogiraju postojeći načini kažnjavanja neizvršavanja odluka institucija ili organa RS-a.
“Osporenom odredbom uvodi se supremacija odluka entiteta RS nad odlukama državnih organa i institucija, koji su u pravnoj nomenklaturi hijerarhijski iznad entitetskih organa, i regulira pitanje postupanja lica zaposlenih u institucijama BiH, što je u isključivoj nadležnosti BiH”, stoji u odluci.
Svi zakoni koji su proglašeni neustavnim usvojeni su krajem februara 2025. godine na sjednici Narodne skupštine RS-a, nakon što je predsjednik ovog entiteta Milorad Dodik prvostepeno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije zbog neizvršenja odluka visokog predstavnika.
Ustavni sud je ranije, na sjednici 7. marta ove godine, privremeno stavio van snage sve zakone i odluke, na zahtjev Kemala Ademovića, zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda BiH, i Denisa Bećirovića, člana Predsjedništva BiH. Na zahtjeve ovih apelanata, uz dodatak člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, zakoni su stavljeni van snage nakon što je ocjenjivana njihova ustavnost.
