Subota, 8 augusta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

U Savezu logoraša BiH do sada su skenirali oko sedam hiljada dosjea logoraša, što je više od 50.000 stranica. Projekat je pokrenut u saradnji s Memorijalnim centrom Sarajevo. Sa skeniranjem obimne dokumentacije krenulo se u februaru prošle godine.

“Mi smo u početku planirali da skeniramo osam do devet strana, koliko je i kod nas u arhivi. Međutim, kroz rad smo nailazili na dosjee od osamdeset stranica. Svaki naš dosje sadrži dokaz, odnosno uvjerenje o zatočenju od Crvenog krsta ili Komisije za nestale, zatim informacije kada je zatočen, koliko je vremena proveo u logoru, kome je davao izjave ranije, da li je bio žrtva torture, da li je bio svjedok torture“, objašnjava Senad Jusufegović iz Saveza logoraša BiH za Detektor.

Seid Omerović, predsjednik Saveza logoraša BiH, za Detektor kaže da je planirano da baza podataka, kada bude završena, bude dostupna svima, kako bi se sačuvala istina o ratu u BiH.

“Registratori i dosjei više neće biti nedostupni i u prašini. Kancelarija je ranije prokišnjavala, arhiva je bila ugrožena i postavljalo se pitanje šta ćemo s njom uraditi, kako je sačuvati. Na ovaj način će biti sačuvana, dostupna svim generacijama“, ističe Omerović.

Iz Saveza navode da se ne skeniraju medicinski nalazi koji upućuju da su neke osobe preživjele seksualnu torturu, već da će takvi dosjei dobiti posebno obilježje. Velik broj ljudi je ubijen u logorima, ističu iz Saveza logoraša BiH, te navode da će podaci biti uneseni na osnovu informacija koje su dobili od njihovih porodica. Navode da su im se obraćali iz pravosudnih institucija naše zemlje tražeći dosjee za određene predmete.

“Prema nezvaničnim podacima, oko 200.000 ljudi u BiH je prošlo kroz ratne torture. Ali niko nema kompletnu evidenciju. Nama i danas dolaze ljude da im izdamo uvjerenje da su bili u logoru. Prošle godine smo imali više od 50 takvih zahtjeva, gdje ljudi prilože potrebnu dokumentaciju. Neki ljudi su po izlasku iz logora otišli u treće zemlje i nisu nikada riješili taj status, a neki su mislili da ih je neko u logorima evidentirao“, kaže Jusufbegović, te dodaje da su akreditirani od Ministarstva rada i socijalne politike Federacije BiH na izdavanju tih uvjerenja.

U Savezu logoraša BiH smatraju da je neophodno da status ove populacije bude riješen tako da svi koji su prošli kroz logore budu evidentirani, zatim da im se izvrši reparacija u skladu s ekonomskim mogućnostima, kao i da se na nivou BiH adekvatno obilježe mjesta torture.

Najčitanije
Saznajte više
Državno tužilaštvo treba preuzeti predmet povezan s Memorijalnim centrom Srebrenica
Dok se u Srebrenici nastavljaju saslušavati sadašnji i bivši saradnici Memorijalnog centra, sagovornici Detektora smatraju da Državno tužilaštvo može i treba preuzeti ovaj predmet kako bi se zbog njegove osjetljivosti otklonile sumnje u objektivnost i nepristrasnost postupanja.
Filmovi o BiH, Ukrajini i Ruandi na ovogodišnjem SFF-u
Na 32. izdanju Sarajevo Film Festivalu (SFF) svjetsku premijeru imat će animirani kratki dokumentarni film “Fahrudin” Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) i Memorijalnog centra Srebrenica – o Fahrudinu Muminoviću, dok će u programu Suočavanje s prošlošću biti prikazan film “Identitet” koji govori o djeci rođenoj kao posljedica ratnog seksualnog nasilja - osobama koje su proživjele diskriminaciju, stigmu, traumu.
CIK podigao prag tolerancije za zloupotrebe predizborne kampanje