“Vi ćete biti veliki Rusi iz velike Rusije. Mi ćemo biti Srbi, ali mali Rusi na prostorima Balkana. Nas to mnogo košta, ali ne žalimo tu žrtvu”, poručio je predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Radan Ostojić obraćajući se okupljenim na vojničkom groblju.
Dio je to Višegrada udaljen stotinjak metara od turističkog centra grada, pored crkve rođenja Presvete Bogorodice, u kojem se svake godine 12. aprila obilježava Dan ruskih dobrovoljaca. Članovi porodica ruskih dobrovoljaca redovni su gosti ovog događaja, zajedno sa predstavnicima lokalnih vlasti, a ove godine pridružili su im se i članovi različitih udruženja srpsko-ruskog prijateljstva iz Srbije, Crne Gore, Kosova i Republike Srpske.
Njihovo okupljanje Tužilaštvo BiH istražuje od 2022. godine ali do sada nisu saopšteni rezultati o redovnom godišnjem događaju na kojem se odaje poštovanje i dobrovoljcima koji ratuju na strani Rusije u punoj invaziji na Ukrajinu što je zabranjeno domaćim zakonima.
Nakon vjerskog obreda, na spomenik 37 poginulih ruskih dobrovoljaca položeno je cvijeće, a organizatori su napomenuli da je u ratnim dejstvima u BiH učestvovalo 700 ruskih dobrovoljaca i da je šest njih sahranjeno u Višegradu.
Među delegacijama koje su položile cvijeće bio je i Aleksandar Kravčenko, ruski dobrovoljac koji već godinama dolazi u Višegrad kako bi se prisjetio svojih saboraca. Redovan gost ovog događaja poklonio se poginulim dobrovoljcima u pratnji svoje dvije kćerke Aleksandre i Marije, nakon čega je okupljenim poručio kako je za dobrovoljce iz Rusije čast što su učestvovali u stvaranju “srpske države u BiH”.
“Tu mi odajemo čast ruskim dobrovoljcima, koji su uložili svoj život u jedno lijepo stvorenje koje se zove Republika Srpska”, dodao je Kravčenko.
Dok je poručivao kako se danas sve jasnije pokazuje kako su ratovali da bi sačuvali “naslijeđe koje se zove pravoslavlje”, koje je jedina “prava zaštita srpskog i ruskog društva od neprijatelja”, pored Kravčenka je stajala jedna od njegovih kćerki, obučena u svečanu uniformu.
Kćerka Aleksandra Kravčenka u Višegradu. Foto: Detektor
Mladen Đurević, načelnik općine Višegrad istaknuo je kako je ponosan što na obilježavanju vidi veliki broj mladih ljudi, koji svojim prisustvom svjedoče da veze između srpskog i ruskog naroda nisu samo dio prošlosti, nego i sadašnjosti i budućnosti.
“Neka ovaj dan bude opomena da hrabrost nema naciju, a bratstvo nema granica, jer kada se brani istina i sloboda svi govorimo istim jezikom časti. Živjela RS, živjela Srbija, živjela Rusija”, istaknuo je Đurević.
On se posebno zahvaljivao članovima porodica poginulih boraca koje su ove, za razliku od prošle godine stigle na obilježavanje. Kao i godinu ranije na okupljanju nije bilo pripadnika proruske organizacije “Noćni vukovi”, te entitetskih ministara.
Njihova mjesta zauzeli su različiti gosti iz regije i Rusije, među kojima se našla Anastasia Mihailovskaya. Ova glumica, novinarka, vojna izvjestiteljica i odnedavno režiserka ratnih dokumentarnih filmova porijeklom je iz Lenjingrada, a u Višegrad je došla kako bi predstavila svoj film “Medicinski specijalci”.
Ovaj film govori o radu medicinskog osoblja na spašavanju vojnika koji učestvuju u ruskoj invaziji na Ukrajinu, koju ona naziva “specijalnom vojnom operacijom”, kako to čini i ruski predsjednik Vladimir Putin.
To je jedan od tri filma koji se ove godine prikazuju tokom festivala ruskih dokumentarnih filmova “U odbrani otadžbine”, koji se prvi put održava u RS-u, a čiji osnivač je ruski državljanin Filip Kudrjašov. On je i ranije organizirao projekcije različitih filmova poput “Bajke djetinjstva” u RS-u, čiji pokrovitelj je bila Ambasada Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini.
“Ja sam se prijavila kao medicinska sestra, kao vojni psiholog”, kazala je Mihailovskaya za Detektor govoreći o tome kako je ideju za film dobila tokom svog angažmana u ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Anastasia Mikhailovskaya (desno) sa ostalim režiserkama ruskih filmova. Foto: Detektor
Kako je navedeno na nekoliko ruskih portala koji se bave biografijama umjetnika Mihailovskaya je dugi niz godina sarađivala sa Aleksandrom Duginom, ruskim desničarskim ideologom i piscem koji se povezuje sa Kremljem i koji je javno podržao invaziju na Ukrajinu i pozivao na pripajanje Ukrajine Rusiji.
Dugin se tokom 2024. godine susreo i sa predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom, a u svojim stavovima podržavao je i ideje o odvajanju RS-a od BiH.
Osim toga, navodi se kako je ova režiserka, kao humanitarni radnik, uključena u ruske operacije još tokom 2014. godine za vrijeme rata u okupiranoj ukrajinskoj regiji Donbas, kao i da je aktivan učesnik invazije na Ukrajinu.
“Bila sam volonter na cijelom frontu, od Kurske oblasti pa sve do Hersona”, pojasnila je autorica filma, govoreći kako je ideju za film dobila upravo tokom ovog iskustva.
Ona je na višegradskom groblju pomno pratila cijeli program obilježavanja, tokom kojeg je poručeno da su Rusi i Srbi slovenska braća, koje spaja jedna religija, što je sa improvizirane govornice navodio Ostojić.
Uz brojne poruke kako su ruski dobrovoljci dali neizmjeran doprinos za odbranu Republike Srpske, koja 30 godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma živi u miru koji je, prema njegovim riječima, trusan. Zbog toga smatra da se svi Srbi moraju boriti za ovaj bh. entitet, kao što se bore i za Kosovo.
“Ako se mi ikada odreknemo Kosova i Metohije vjerovatno ćemo nestati kao narod. I zato, dok smo god živi, uvijek moramo da se pozdravljamo sa tri prsta i ‘dogodine u Prizrenu’”, kazao je Ostojić, što je oduševilo prisutne koji su mu aplaudirali, a neki od njih i dodali ‘ove godine’, aludirajući na njegovu opasku o kosovskom gradu Prizrenu.
Dragan Ostojić, predsjednik Boračke organizacije RS-a. Foto: Detektor
On je na ovom skupu invaziju na Ukrajinu nazvao specijalnom vojnom operacijom na koju je “Rusija bila primorana”, te naveo da Rusi na Kijev gledaju kao Srbi na Kosovo.
Iako se nisu obraćali, događaju su prisustvovali i predstavnici Srpsko-ruske zajednice “Zavet”, ali i različitih drugih organizacija koje promoviraju srpsko-rusko prijateljstvo.
Dan ruskih dobrovoljaca uvršten je u kalendar značajnih događaja Republike Srpske, a Državno tužilaštvo je 2022. godine formiralo predmet, nakon prijave Udruženja “Žena – žrtva rata” povodom najave “Obilježavanje dana ruskih dobrovoljaca”, 12. aprila.
Ranije istraživanje Detektora otkrilo je da višegradskom skupu prisustvuju bivši ruski dobrovoljci koji imaju važne uloge u udruženjima današnjih proruskih boraca u Ukrajini. Istraživanje je otkrilo da neki od bivših dobrovoljaca, koji dolaze u Višegrad, u ovom gradu otvoreno promovišu odlazak na strano ratište u Ukrajini, iako je podsticanje na pridruživanje stranoj vojnoj formaciji zakonom zabranjeno.
