Predsjedavajući parlamentarne Komisije za borbu protiv korupcije Branislav Borenović kazao je da je na javno saslušanje bila pozvana i Ana Mrnjavac, predsjednica sindikata UIO-a BiH, koja je navela da se iz opravdanih razloga ne može odazvati te da smatra da ovaj sindikat nije nadležan za problematiku u vezi s kojom je pozvana.
Borenović je rekao da članovi Komisije nisu znali da postoje dva sindikata.
Na samom početku javnog saslušanja ispred parlamentarne Komisije za borbu protiv korupcije, Predrag Jelača, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika UIO-a BiH, pojasnio je da postoje dva sindikata unutar Uprave, te da je drugi osnovan 2017. godine od strane bivšeg menadžmenta i tadašnjeg direktora s ciljem da ugase postojeći.
Jelača je kazao da su s 31. decembrom 2024. godine bila zaposlena 2.394 službenika, od toga 478 u sjedištu Uprave, a u Regionalnom centru Banja Luka 602 službenika. Od tog broja u Banjoj Luci je jedna trećina, a ostali su u carinskim ispostavama i na graničnim prelazima.
Napomenuo je da Regionalni centar Banja Luka nije samo u Banjoj Luci, te da njemu pripada glavna kancelarija i još tri lokacije gdje su službenici, a na kojima Uprava negdje plaća zakup i skladišta, kao i da postoje službene prostorije carinskih ispostava i granični prelaz.
Naveo je da je potreban prostor za 700 zaposlenih, te da su uslovi rada i opremljenost objekata u puno lošijem stanju na graničnim prelazima i carinskim ispostavama nego što je u objektima u Banjoj Luci.
“Nisu angažovane tamo čistačice, sami službenici moraju održavati higijenu, računari su loši, namještaj je star, objekti su u lošem stanju”, pojasnio je i dodao da su prostorije na granici s Hrvatskom, u kojoj su uvedeni EU standardi, te da su njihovi objekti reprezentativniji, a kada se dođe u objekte u BiH, sve postane jasno.
Jelača smatra da bi bilo uredu da se sredstva ulože u cijeli Regionalni centar, a ne da se svih 700 službenika smjesti u jednu zgradu, jer nije funkcionalno.
“Carinika i poreznika ne treba miješati u jednu zgradu, kao što nije bilo pametno smjestiti i carinu i poresku službu”, izjavio je Jelača pred Komisijom.
Borenović je kazao da sindikalci nisu učestvovali u tenderskom pozivu i u javnim oglasima niti su bili konsultovani u čitavom procesu.
On je Jelaču pitao da li je blizina grada važna za poslove Uprave i Regionalnog centra.
“Taj kriterij uopšte nije bitan. Nije ni funkcionalan, nije ni racionalan. Tu zgradu treba izmjestiti iz Banje Luke, zbog gužve, parkinga, toliki službenici, nema nikakav značaj da bude u centru Banje Luke. Nema nikakav uticaj na posao ljudi. To su kancelarijski poslovi”, rekao je Jelača.
Penzionisani prvi predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika u Upravi za indirektno oporezivanje Mehmedalija Osmić kazao je da je bio u dobrim odnosima s direktorom Uprave Džakulom. Rekao je da mu je Džakula kazao da je njemu ostala još jedna zgrada da je napravi u Banjoj Luci.
“Onda on meni kaže, ja moram to uraditi, ja njega pitam kako. Jer on je zadužen da pravi zgradu. On je direktor Uprave i on sad to treba da planira i tako dalje. Kaže on meni, jedno jutro dolazi, ja sam došao iz Tuzle. Kaže, Mile će to srediti. Doslovce prenosim. Ko? Milorad Dodik”, kazao je Osmić.
Miro Džakula bio je više od deset godina direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH, a 25. septembra 2023. godine podnio je ostavku.
Dodao je da su se onda pojavili “Bakir Izetbegović i Dragan Čović te da je sve krenulo njihovim tokom”.
“Uprava je služila mnogima da se bogate”, rekao je Osmić.
O procesu javne nabavke zgrade Uprave za indirektno oporezivanje ranije je svjedočio Zoran Tegeltija, direktor UIO-a, koji je kazao kako je ova institucija uputila zahtjev Vijeću ministara za povećanje iznosa kojim bi bila izvršena kupovina nove zgrade u Banjoj Luci, iako su državni revizori ustanovili da je do povećanja došlo na osnovu usmenog naloga, bez prethodno podnesenog zahtjeva.
