Za Nacrt ustava RS-a i Zakon o zaštiti ustavnog uređenja RS-a po hitnom postupku, od prisutnih 58, za je glasalo 50 poslanika, protiv je bilo osam. Većina poslanika opozicije nije bila prisutna.
Do današnjeg glasanja je došlo nakon što je na posebnoj sjednici NSRS-a jučer usvojen Prijedlog odluke o procesu donošenja novog ustava RS-a.
Milorad Dodik, predsjednik RS-a, u obraćanju poslanicima u Skupštini je kazao da Bosna i Hercegovina nije država, nego ima državni kapacitet u međunarodnom pravnom smislu, te da to ne spore još uvijek, zbog čega je RS-u važan novi ustav koji će mu dati suverenitet.
“Moramo vratiti ustav koji je naš i koji ćemo mi provoditi. Država je samo ona koja ima mogućnost da svoju normu provede, BiH neće imati po ovom ustavu da svoju normu provede, već ćemo je mi provoditi, kako je to i predviđeno Dejtonskim sporazumom”, kazao je Dodik.
Prema Nacrtu ustava, navodi se da “RS ima pravo na samoopredjeljenje, može uspostavljati specijalne paralelne veze, udruživati se u složene državne zajednice federalnog ili konfederalnog uređenja sa susjednim državama ili krugom država”, što poslanik stranke Za pravdu i red Đorđe Vučinić ocjenjuje neprovedivim u praksi bez sukoba.
“Mislim da svakako u postojećim okvirima ne može da se desi bez ozbiljnijih sukoba i mislim da niko ne bi sjedio skrštenih ruku da se RS na ovaj način, da li otcijepi i pripoji nekome, ne znam samo kome”, kazao je Vučinić.
On je kazao da su dijelovi Nacrta ustava kontradiktorni s potezima Vlasti RS-a, naročito u pogledu slobode izražavanja i medijskih sloboda koji su, kako je naveo, u suprotnosti s načelima takozvanog zakona o stranim agentima.
U Nacrtu ustava se navodi da je RS “država srpskog naroda i svih građana koji u njoj žive i ravnopravno i bez diskriminacije učestvuju u vršenju vlasti”. Glavna promjena u odnosu na postojeći jeste veća autonomija odlučivanja entiteta u odnosu na državu i mogućnost referenduma za secesiju od BiH. Referendumom se, prema Nacrtu, može promijeniti sporazum o promjeni granične linije između RS-a i Federacije.
Ovim RS može proglasiti vojnu neutralnost ili odlučivati o vojnom savezu s “drugim državama”. Jedna od stavki koja izaziva najviše reakcija je vraćanje vojske Republike Srpske. O vojsci se donosi poseban zakon, a njome komanduje predsjednik RS-a.
Zakonom o zaštiti ustavnog uređenja uređuju se osnivanje, organizacija, nadležnost i ovlaštenja specijalnog tužilaštva i suda za zaštitu ustavnog uređenja RS-a, kao i drugih organa, te uslovi radi efikasnog otkrivanja i krivičnog gonjenja učinilaca krivičnih djela određenih ovim zakonom.
Predsjednik stranke Za pravdu i red, Nebojša Vukanović, kazao je da je pisanje ovakvog teksta zakona i objava u javnom prostoru u 21. stoljeću samo po sebi zločin.
“Potvrdila se stara rimska – što je imperija bliže kraju, zakoni su luđi. Ovo je nešto najluđe i najgore što smo mogli da vidimo u Narodnoj skupštini. Jedino je sreća što će ovaj zakon, i kad usvojite, doživjeti što i zakon o zabrani SIPA-e”, kazao je objašnjavajući da, uprkos zakonima, Državna agencija za istrage i zaštitu radi u Banjoj Luci.
Komentarišući djela koja su zakonom kriminalizovana, Vukanović je kazao da nemaju “golog otoka” na koji će moći smjestiti sve ljude koje bi kaznili primjenjujući ovaj zakon.
Samostalni poslanik u NSRS-u Ramiz Salkić je kazao da je suština Nacrta ustava eliminacija Bošnjaka i Hrvata iz procesa donošenja odluka, učešća u procesima i mogućnostima, te da mu je težnja da sruši dostignuta prava i slobode drugih i drugačijih.
“Vi želite ovim nacrtom eliminisati Bošnjake iz Vlade, Skupštine, ukinuti Vijeće naroda, potpredsjednike entiteta, ukinuti i eliminisati Bošnjake iz Ustavnog suda. Potpuno je jasna intencija da se Bošnjaci i Hrvati eliminišu iz procesa donošenja odluka kako bi bili demotivisani da uopšte žive ovdje u ovom entitetu”, kazao je Salkić.
U pogledu odredbe ustava da bi se svi zakoni koje donosi Parlamentarna skupština BiH primjenjivali na teritoriji RS-a tek nakon što ih potvrdi NSRS, Salkić je kazao da time direktno krše Dejtonski sporazum.
“Definišete entitet kao državu, to je u suprotnosti s temeljnim principima, sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, Ustavnim sudom i odlukama Ustavnog suda koje su na snazi, sviđalo se vama to ili ne”, kazao je Salkić.
Ustavni sud BiH prošle sedmice je privremeno, do donošenja konačne odluke, van snage stavio zakone koje je ranije usvojila NSRS-a, kojima se između ostalog zabranjuje rad istražnih i pravosudnih institucija države na području entiteta, kao i osniva Visoko sudsko i tužilačko vijeće.
Milorad Dodik u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Foto: Detektor
Dodik je poručio da je došlo njihovo vrijeme i potreba za ustavom i četiri zakona koja su usvojena, te da neće odustati od provođenja. Na pitanje Draška Stanivukovića, predsjednika Partije demokratskog progresa (PDP) i gradonačelnika Banje Luke, da li se zakoni provode i da li kancelarija Agencije za istrage i zaštitu radi u Banjoj Luci, Dodik nije želio odgovoriti, objašnjavajući da svi imaju pravo na tvrdnje.
“Sad nećemo trpiti, neće djelovati iz SIPA-e. Da li će preći ili neće, samo ću jedno reći, u ovom trenutku je bolji status u MUP-u RS-a nego u SIPA-i za pojedince. Oni su imali najmanje razloga da se dvoume, daju otkaz, pređu ovdje, naprave ugovor o radu. Nisu se opredijelili jer nije izišao direktor. On nije izišao iz operativnih razloga”, kazao je Dodik.
On je kazao da je raspisan konkurs za 500 mjesta u MUP-u RS-a, a da u SIPA-i trenutno ima 300 predstavnika srpskog naroda i da će imati otvoren poziv još nekoliko dana.
“Nek ostanu u SIPA-i, ali će se tretirati kako će se tretirati. Jesmo li odlučni, jesmo. Mogu li iz Sarajeva nešto, ne mogu”, kazao je Dodik dodajući da je njemu, Radovanu Viškoviću i Nenadu Stevandiću određen pritvor, ali ih niko neće moći privesti.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine izdalo je 12. marta naredbu za privođenje zbog saslušanja Dodika, te premijera RS-a Radovana Viškovića i predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića, koji se sumnjiče za izvršenje krivičnog djela “napad na ustavni poredak”. Na konferenciji za medije koju su održali, sva trojica su navela da se neće odazvati na poziv.
Stanivuković je u obraćanju kazao da nije pružio podršku zakonima zato što je to linija koja se nije smjela preći, jer je protivna Dejtonskom mirovnom sporazumu.
“Da li vam se sviđao ili ne, kako se mijenjao, kako se historijski procesi odvijali, on garantuje mir, stabilnost, suživot i sve što radimo, današnji ustav i prijašnji zakoni moraju biti usklađeni sa Dejtonskim mirovnim sporazumom”, kazao je Stanivuković.
Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta, kazala je da Nacrt ustava i Zakon vode ka radikalizaciji i riziku o nestanku RS-a, zbog čega je tražila da se pitanja od interesa srpskog naroda rješavaju drugim putem, a ne improvizacijom zbog zaštite jedne osobe.
“Ja pripadam onoj grupi ljudi koja razmišlja šta će sutra biti sa RS-om i njenim narodom zbog vaših ishitrenih odluka”, kazala je Trivić.
Dodik, nedavno nepravosnažno osuđen u Državnom sudu zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, u obraćanju je priznao da mu je potrebna dvotrećinska većina za izglasavanje Nacrta ustava i Zakona – što čini i dio poslanika iz opozicije – vršeći pritisak na njih da glasaju.
“Imamo odluku, drago mi je što postoje ljudi koji žele da guraju, od opozicije će važiti da li je glavni grad Sarajevo ili Banja Luka, drago mi je da svi u RS-u iz vlasti misle da treba biti Banja Luka, ali vidjet ćemo da li će to misliti ovi iz opozicije, ili će željeti da ostane i dalje Sarajevo”, kazao je Dodik.
Dodik je poručio da će Nacrt ustava biti u stručnoj raspravi između 15 ili 30 dana, zavisno od prijedloga, i pozvao sve građane da se uključe. NSRS od trenutka usvajanja Nacrta ima rok od maksimalno šest mjeseci da konačni prijedlog uputi u skupštinsku proceduru. Kad Nacrt prođe u Skupštini, onda će Vijeće naroda razmatrati prijedlog.
