Ponedjeljak, 31 augusta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

U obrazloženju odluke Ustavni sud navodi da je Bubalo apelaciju izjavio protiv rješenja Vrhovnog suda Republike Srpske iz oktobra 2024. a kojim je potvrđeno rješenje Okružnog suda u Doboju iz aprila iste godine u kojem je ovaj sud odbio Bubalov zahtjev da zamijeni zatvorsku kaznu novčanom.

Bubalo je, prema odluci, podnio i zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud odložio izvršenje kazne zatvora do donošenja konačne odluke po njegovoj apelaciji, ali s obzirom na ovakvu odluku Ustavnog suda, kako se navodi, nije neophodno posebno razmatrati njegov zahtjev za privremenu mjeru.

U svom obrazloženju Ustavni sud je naveo da je Vrhovni sud istakao da nije bilo zakonskog osnova za usvajanje Bubalovog zahtjeva, te podsjetio da je on osuđen na kaznu zatvora primjenom Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koji nije propisivao mogućnost zamjene kazne zatvora za novčanu kaznu.

“U odnosu na apelantov zahtjev da mu se kazna zatvora zamijeni novčanom kaznom na način propisan Krivičnim zakonom Republike Srpske, sud je istakao da se taj zakon ne može primijeniti… Isključena je svaka mogućnost kombinovanja dva ili više krivičnih zakona, već se primjenjuje samo jedan krivični zakon u cjelini”, stoji u odluci Ustavnog suda.

Bubalo je oglašen krivim za narušavanje tjelesnog integriteta i nezakonito zatvaranje civila srpske nacionalnosti u logoru u bivšem Domu JNA u Derventi tokom proljeća 1992. godine.

U presudi se navodi da je Bubalo, s drugim pripadnicima HVO-a, tukao zatvorenike – rukama, nogama, policijskom i bejzbol palicom te kundakom puške.

Najčitanije
Saznajte više
Sve manje potencijalnih svjedoka i informacija bitnih za pronalazak nestalih
Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH) uputio je apel svima koji posjeduju bilo kakve informacije o nestalim osobama i lokacijama na kojima bi se mogli nalaziti posmrtni ostaci, da ih dostave nadležnim institucijama.
Sjećanje na masakr na Markalama: Dio sistemske i isplanirane kampanje terora
Minutom šutnje, čitanjem imena ubijenih i polaganjem cvijeća obilježena je 31. godišnjica zločina na Markalama kada su u eksploziji granate ispaljene s položaja Vojske Republike Srpske poginula 43 građanina Sarajeva, a više od 80 ih je teže ili lakše ranjeno.