U molbi od septembra prošle godine, a koju je Mehanizam objavio jučer, Jelisić navodi da molbu podnosi nakon što je odslužio dvije trećine svoje zatvorske kazne.
Dalje navodi da je duboko svjestan da je osuđen za vrlo teška krivična djela za koja se izjasnio krivim i da je izrečena zatvorska kazna adekvatna težini učinjenih krivičnih djela.
“Kajem se za učinjena krivična djela, svaki dan osjećam grižu savjesti prema žrtvama i porodicama istih i svaki dan se u sebi molim da mi oproste za bolove i patnje koje sam im nanio”, kaže Jelisić u svojoj molbi i dodaje da se trudio da bude što bolji u procesu rehabilitacije i resocijalizacije.
Jelisić je kazao i da je jedan od zatvorenika koji je najduži vremenski period proveo u zatvoru, da je svjestan da se u potpunosti rehabilitovao i resocijalizovao, te da je spreman da se uključi u socijalne i društvene tokove. Jelisić dalje navodi kako je spreman i da postane koristan i odgovoran član društvene zajednice “koji će uvijek raditi na širenju tolerancije, razumijevanja, ljubavi, međusobnog mira i nenasilnog rješavanja bilo kakvih konflikata”.
Između ostalog, napisao je da je tokom izdržavanja zatvorske kazne bio korektan prema osoblju i drugim zatvorenicima, nije bio disciplinski kažnjavan, te da se obrazovao.
U molbi se navodi i da Jelisić, ukoliko bude pušten na prijevremenu slobodu, namjerava živjeti u Srbiji.
Jelisić je također naveo i da prihvata sva ograničenja koja Mehanizam izrekne za vrijeme trajanja njegovog prijevremenog puštanja na slobodu.
Zahtjev za puštanje na prijevremenu slobodu Jelisić je upućivao i ranije, ali ga je Mehanizam odbio, o čemu je Detektor pisao.
Tadašnji predsjednik Mehanizma sudija Carmel Agius je u odluci naveo da Jelisić ne ispunjava uslove za razmatranje prijevremenog puštanja na slobodu jer nije odslužio dvije trećine kazne, te da nije pokazao nijednu ubjedljivu ili izuzetnu okolnost koja bi mogla opravdati odobravanje.
“Jelisić će odslužiti dvije trećine svoje 40-godišnje kazne u septembru 2024. godine, i stoga još uvijek nema pravo na razmatranje za prijevremeno puštanje u ovoj fazi. Iako Jelisićeve napore u pravcu rehabilitacije smatram pohvalnim, takve će se informacije uzeti u obzir tek nakon što odsluži dvije trećine ove kazne”, naveo je Agius u ranijoj odluci u kojoj je prihvaćeno smanjenje kazne Jelisiću od 405 dana.
I 2017. Mehanizam je odbio Jelisićev zahtjev za puštanje na prijevremenu slobodu.
Jelisić je pred Haškim tribunalom u oktobru 1998. priznao krivicu za višestruka ubistva i nehumana djela tokom rata u BiH počinjena u Brčkom, gdje je bio stražar u logoru “Luka”. Ta djela su kvalifikovana kao zločini protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja rata. Bio je optužen i za genocid, ali po toj tački nije proglašen krivim. Apelaciono vijeće Tribunala je 2001. potvrdilo kaznu od 40 godina zatvora, a Jelisić je od 2003. kaznu izdržavao u Italiji.
U svojoj molbi Jelisić navodi da od aprila 2023. kaznu zatvora služi u Belgiji.
