Sud je naknadno objavio i pravne posljedice nakon što je Dodiku izrečena kazna zatvora u trajanju od jedne godine, kao i mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, od dana pravosnažnosti presude.
“Pravne posljedice nastupaju po sili zakona, po pravosnažnosti presude, što znači da kad i ako presuda postane pravosnažna, optuženi Milorad Dodik neće moći obavljati nijednu od dužnosti ili poslova koji su navedeni u tačkama”, precizirali su iz Suda BiH za Detektor.
Pravne posljedice koje su propisane Krivičnim zakonom BiH odnose se na prestanak službene dužnosti i zaposlenja, zabranu obavljanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.
Bivša sutkinja Državnog suda i advokatica Mira Smajlović objašnjava da je tumačenje Suda koje je uslijedilo naknadno odgonetnulo ono što je stvaralo dilemu u javnosti u pogledu zabrane obavljanja dužnosti Dodiku ukoliko presuda postane pravosnažna.
“Jedno je mjera bezbjednosti, drugo su pravne posljedice osude. Ono što je sudinica Uzunović njemu izrekla uz presudu to je izreka presude, a pravne posljedice su nešto što, kad bude presuda pravomoćna i još ako je osuđujuća, proizvodi u spoljnom svijetu u pravnom prometu kao posljedicu”, kazala je Smajlović.
Objasnila je da pravne posljedice ne sprovodi u praksi Sud BiH, koji je izrekao presudu.
“Pravne posljedice u praksi provodi organ gdje obnaša tu funkciju. Sud se neće baviti time, on je izrekao presudu i ona je takva. Međutim, pravnim posljedicama presude će se baviti organ čiji je on nosilac vlasti”, kazala je.
Smajlović je rekla da ne postoji mogućnost neprovođenja ovih pravnih posljedica i presude u praksi.
“Ima kontrola kada je presuda pravomoćna, ne može se desiti da to prećutno prođe”, kazala je za Detektor.
Iz Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH) nisu mogli zvanično govoriti o nepravosnažnoj presudi poštujući presumpciju nevinosti.
Novinari Detektora su iz više nezvaničnih izvora CIK-a BiH saznali da se kazne zatvora u trajanju od godinu dana automatizmom pretvaraju u novčane i da se mandati u tom slučaju ne oduzimaju, dok, s druge strane, prakse s pravnim posljedicama po osuđenike nisu imali do sada, što zahtijeva da se svi članovi CIK-a sastanu i zasjedaju po tom pitanju.
Dodik je proglašen krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjaluci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Istom presudom krivnje je oslobođen Miloš Lukić, vršilac dužnosti direktora “Službenog glasnika RS-a”.
Na ovu presudu je dozvoljena žalba Apelacionom vijeću Državnog suda. Prema dosadašnjoj praksi Suda BiH, obično protekne nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci između prvostepene i drugostepene presude.
