Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, rekao je da je inicijativu pokrenulo 17 udruženja boračkih i civilnih žrtava rata koje ima za cilj skrenuti pažnju Tužilaštva Bosne i Hercegovine prema dešavanjima u ratu, ali i procesima koji se trenutno vode pred Sudom Bosne i Hercegovine, a za koje smatraju da su mimo Revidirane strategije za procesuiranje ratnih zločina.
“Aneks B predviđa da je A lista prioritet u radu Tužilaštva Bosne i Hercegovine i naravno cilj nam je da zajednički pokažemo da ljudi koji su branili Bosnu i Hercegovinu, prije svega general Dudaković i ostali koji su zajedno sa njim na optužnici, ne mogu biti krivi za odbranu Bosne i Hercegovine. A svaki pojedinac koji je počinio ratni zločin treba da odgovara”, kazao je Tahirović.
Fikret Grabovica, predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992–1995., također je izrazio razočarenje jer još uvijek nema optužnice za opsadu Sarajeva koja je trajala 1.425 dana, kada je ubijeno 11 540 civila, od toga 1601 dijete. Kazao je da je suđenje Dudakoviću i drugima potvrda da je pravosuđe pod političkim uticajem.
“Tužilaštvo je palo na ispitu, ne radi svoj posao onako kako bi trebalo da rade i zaista, ako se nešto ne promijeni, ovo ne vodi ničemu. I definitivno se kreira narativ jednake odgovornosti, što nije dobro”, rekao je Grabovica.
Munira Subašić, predsjednica Pokreta “Majke enklave Srebrenica i Žepa” kazala je da im je prije mjesec dana bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Halil Lagumdžija kazao je da je “preko 300 osumnjičenih pobjeglo u Srbiju”, te je postavila pitaje zašto se za njima ne raspišu potjernice. Dodala je da bjegunci slobodno šetaju, samo ne dolaze u Federaciju BiH.
Bivšem komandantu i pripadnicima Petog korpusa Armije BiH Dudakoviću, Sanelu Šabiću, Ibrahimu Šiljediću, Safetu Salihagiću, Adisu Zjakiću, Redžepu Zlojiću, Samiru Solakoviću, Fatmiru Muratoviću, Muharemu Aleševiću, Huseinu Balagiću, Edinu Domazetu, Ejubu Koženjiću, Ibrahimu Nadareviću i Saidu Mujiću se sudi za zločine na području Bosanskog Petrovca, Ključa, Bosanske Krupe i Sanskog Mosta, uključujući ubistva više od 300 osoba, progone i uništenje vjerskih objekata.
Udruženja boraca i civilnih žrtava rata u BiH su ranije najavili da će od nadležnih institucija zahtijeevati, između ostalog, da pristupe procesuiranju ubistava djece i civila u zaštićenim zonama UN-a, aktivnijoj potrazi za nestalima, te reviziji Državne strategije za procesuiranje ratnih zločina.
