Predsjedavajući Apelacionog vijeća Redžib Begić je kazao kako je Tužilaštvo BiH uložilo žalbu zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, povrede Krivičnog zakona i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se presuda preinači ili ukine te odredi ponovno suđenje, dok je Odbrana u odgovoru predložila odbijanje žalbe i potvrđivanje presude.
Sud BiH je u septembru prošle godine prvostepenom presudom odbio optužnicu protiv Vrapca. Ovom presudom je utvrđeno da radnje optuženog ne sadrže biće krivičnih djela za koja je optužen, a da ona djela koja bi mu se mogla staviti na teret nisu u nadležnosti Suda BiH.
Prema optužnici, Vrabac je u prostorijama Tužilaštva krivotvorio službenu legitimaciju ove institucije i koristio je da se neovlašteno predstavlja kao službena osoba. Navodi se da je krajem 2022. i početkom 2023. kontaktirao jednu osobu i od nje zahtijevao i primio 20.000 KM kako bi navodno posredovao kod tužioca da ne izvrši određene radnje.
Tužiteljica Bojana Jolović je tokom obrazlaganja žalbe kazala kako Tužilaštvo nalazi da je Sud nepravilno odbio optužbu zbog stvarne nenadležnosti, a zatim da je posljedično tome došlo do povrede Krivičnog zakona jer je, u pogledu krivičnog djela koje je predmet optužbe, Sud primijenio zakon koji nije mogao primijeniti, odnosno Krivični zakon Federacije.
Kako je kazala, Tužilaštvo u odnosu na krivično djelo “krivotvorenje službene isprave” smatra da je Sud zauzeo potpuno pogrešan stav kada je naveo da u konkretnom slučaju nisu ostvarena obilježja ovog krivičnog djela.
“Suprotno tom stavu, Tužilaštvo je mišljenja da je zakonodavac ovakvom odredbom upravo imao namjeru i želju zaštititi pravni promet odnosno sigurnost svih onih isprava koje izdaju institucije BiH”, navela je ona.
Prema njenim riječima, prvostepeni sud je našao da jeste došlo do određenog krivotvorenja, ali da optuženi nije imao svojstvo službenog lica i da te radnje koje je on preduzeo nisu bile preduzete u svojstvu striktnih službenih ovlaštenja.
“Ako tumačimo striktno navedenu odredbu, potpuno nam je jasno da zakonodavac nije ni predvidio, kao, naprimjer, kod krivičnog djela ‘zloupotreba položaja i ovlaštenja’, da se takve radnje moraju podvesti striktno pod uzak krug ovlaštenja koja ima službena osoba u institucijama BiH”, kazala je Jolović.
Obrazložila je kako je, u periodu koji se navodi u optužnici, Vrabac imao svojstvo šefa jednog od odsjeka pri Opštem sektoru za opšte poslove u Tužilaštvu BiH i da je, upravo zahvaljujući svom svojstvu, odnosno svojim ovlaštenjima, došao u posjed službene legitimacije.
U odnosu na krivično djelo “primanje nagrade”, Sud je ponovno našao da se radnje koje su opisane i koje je optuženi počinio ne mogu svrstati pod obilježja krivičnog djela propisanog Krivičnim zakonom BiH, nego da bi se moglo raditi o krivičnom djelu prevare, izjavila je.
“Sud za takav stav nije dao bilo kakve valjane razloge”, kazala je tužiteljica i dodala kako je ponašanje optuženog bilo takvo da je kod oštećenog Ante Antunovića izazvao utisak da mu on svojim svojstvom može pomoći u krivičnom postupku koji je predstavio da se vodi u Tužilaštvu BiH.
Jolović je navela da u Tužilaštvu nije postojao taj predmet.
Branilac Dragiša Jokić je naveo kako ostaje kod navoda iz odgovora na žalbu.
Apelaciono vijeće će odluku o žalbi donijeti naknadno.
